Intervju / Karlheinz Dobnigg: Mjere Centralne banke BiH imale su ograničene efekte
Možemo li za početak predstaviti poslovne rezultate Raiffeisen banke u godini koja je iza nas?
S obzirom na to da su finalne aktivnosti na sumiranju rezultata poslovanja u protekloj godini u toku, nisam u prilici u ovom trenutku govoriti o konkretnim brojkama. Ono što za sada mogu istaći je da smo i u protekloj godini poslovali uspješno te zadržali poziciju jedne od vodećih banka na bh. tržištu. Naime, ostvarili smo rast u svim segmentima poslovanja, ostavili značajan pečat na tržištu i ostali jedan od najvećih učesnika. Ovo je rezultat kontinuiranog prilagođavanja tržišnim izazovima na koje smo uspjeli adekvatno odgovoriti. Naš kontinuirani uspjeh potvrđuju i brojne nagrade koje su nam dodijeljene tokom godine. Renomirani magazini Global Finance, Emea Finance i The Banker su Raiffeisen proglasili najboljom bankom u BiH, a dobitnik smo i priznanja Zlatni BAM.
Šta je s kreditiranjem privrede, bankama se često zamjera da ne podržavaju dovoljno bh. privredu?
I u godini koja je iza nas, kao što je bio slučaj i prethodnih godina, bili smo aktivni u kreditiranju te smo pored podrške građanstvu pružali podršku i ekonomiji. I za ovaj segment klijenata smo nastojali prilagoditi našu ponudu. Stoga smo naše proizvode, procese i usluge kreirali u skladu sa zahtjevima klijenata, uvažavajući specifičnosti određenih djelatnosti i okruženje u kojem posluju. Ono što bih želio istaći je da smo u maju prošle godine s Evropskom investicijskom bankom zaključili ugovor o kreditnoj liniji namijenjenoj za finansiranje projekata, odnosno investicija i obrtnog kapitala vezanog za projekte. Maksimalan iznos kredita ovisi o kategoriji pravne osobe, a kredit se odobrava na rok do 12 mjeseci uz grace period do godinu dana. Nudeći široku paletu proizvoda i usluga za ovaj segment klijenata nastojimo dati doprinos razvoju privrede.
Sprečava li kreditiranje privrede činjenica da vlasti masovno izdaju trezorske zapise?
Kreditni potencijal bh. banaka je nominalno na izrazito visokom nivou. Kada govorimo o visokoj likvidnosti ovog sektora moramo imati na umu jasna pravila o ročnoj usklađenosti između aktive i pasive, kako sam prethodno i spomenuo. Stoga, komercijalne banke koje se inače bore s velikim prilivom sredstava i depozita po viđenju i kratkog roka dospijeća ostaju ograničene regulativom vezanom za plasman sredstava. Naime, s obzirom na to da privredi nisu zanimljivi krediti kratkog roka dospijeća, banke su do sada ovaj višak sredstava uglavnom držale na računima kod CBBiH. Međutim, nakon uvođenja pomenute negativne kamatne stope od CBBiH, komercijalne banke su svoja sredstva najčešće plasirale u trezorske zapise. U skladu s navedenim može se zaključiti da plasiranje viška sredstava u trezorske zapise ne utječe na kreditni potencijal bh. banaka prema privrednim subjektima.
Kako su mjere Centralne banke utjecale na poslovanje bankarskog sektora?
Centralna banka je, podsjetit ću, već od 2009. godine počela politiku smanjenja stope obavezne rezerve i smanjenja nivoa naknada na viškove obaveznih rezervi u cilju stimulisanja kreditne aktivnosti u bankarskom sektoru. Ovi efekti su bili veoma ograničenog uspjeha budući da komercijalne banke imaju jasna pravila da kratkoročne izvore/depozite u lokalnoj valuti do jedne godine mogu plasirati isključivo u kredite kratkog roka u lokalnoj valuti. Stoga banke koje imaju velik priliv sredstava kratkog roka dospijeća i depozita po viđenju ostaju veoma ograničene lokalnom regulativom kako i gdje mogu plasirati sredstva. Budući da privredi i tržištu nisu zanimljivi krediti kratkog roka dospijeća, banke su bile uglavnom primorane da ovaj višak sredstava drže na računima kod CBBiH.
Slična situacija je i s mjerom CBBiH koja se primjenjuje od jula prošle godine, o povećanju obavezne rezerve na 10 posto na sve depozite i izvore, bez obzira na rok dospijeća, i uvođenju negativne kamatne stope na sredstva iznad obavezne rezerve.
Zašto i dalje imamo visoku kamatnu stopu za građane?
Visinu kamatne stope u određenoj zemlji determiniše činjenica da je kamatna stopa tržišna kategorija. Prilikom zaduživanja na tržištu kapitala njegovu cijenu dodatno određuju brojni faktori, poput rizika zemlje i političkog rizika.
Posmatrajući iz međunarodne perspektive, pomenuti rizik je u slučaju Bosne i Hercegovine veoma visok. Naime, kamatna stopa se formira kao zbir osnovne kamatne stope i ukupne poslovne marže, pri čemu se osnovna kamatna stopa sastoji od tri referentne stope i to: tržišne kamatne stope, stope rizika tržišta te cijene regulacije.
Dodatno, neke zemlje subvencioniraju kamatne stope za određene kreditne proizvode, što za cilj ima smanjenje cijene koju korisnik sredstava plaća, a što značajno utječe na visinu kamatne stope.
U javnosti je bilo dosta polemike o odluci Udruženja banaka Evrope koje nas je, navodno, stavilo na tu crnu listu. Koliko je to utjecalo na poslovanje?
S obzirom na to da smo članica grupacije čije je sjedište u Evropskoj uniji, pozicija Raiffeisen banke je u ovoj situaciji dosta bolja.
Ipak, raduje me činjenica da se BiH ne nalazi na crnoj listi te da se provode aktivnosti na ispunjavanju preporuka FATF-a i MONEYVAL-a. Naime, iako odgađanje uvođenja navedenih standarda ne ugrožava poslovanje Banke i naših klijenata, ipak iziskuje dodatne napore pri uspostavljanju i održavanju korespondentnih odnosa sa stranim bankama.
Real Madrid je prvak svijeta! Mbappe i društvo u finalu razbili meksičku Pachucu
