Kozarić je na konferenciji za medije, nakon Sedme godišnje konferencije Evropskog fonda za jugoistočnu Evropu (EFSE), istakao da je prije ekonomske krize bio jedan od najvećih zagovornika mikrokreditnog finansiranja, a danas je jedan od njegovih najvećih kritičara zbog činjenice da je ono izgubilo svoju socijalnu dimenziju.
On smatra da u upravnim odborima mikrokreditnih organizacija treba da sjede i predstavnici vlasnika kapitala, te da je neophodna transformacija tog dijela finansijskog sektora kako se ne bi dešavalo da mikrokrediti za započinjanje biznisa završavaju u sivoj zoni.
Kozarić je izrazio zadovoljstvo što je Sedma godišnja konferencija EFSE održana u Sarajevu, ali je napomenuo da je učesnike morao da uvjerava da demonstranti koji su se okupili zbog pitanja jedinstvenog matičnog broja ispred zgrade institucija BiH nisu antiglobalisti.
"Mikrokreditni sektor otvoren je za ljude koji nemaju pristup sredstvima u bankama i čini oko 2,8 odsto ukupnog finansijskog sektora. Organizovanje ovakve konferencije sa 400 učesnika iz 34 zemlje pokazuje da smo otvoreni za inostrani kapital, ali je i prilika da se ukaže na manjkavosti u mikrokreditnom sektoru", rekao je Kozarić.
Predsjedavajuća Odbora direktora EFSE Monika Bek istakla je da će ovaj fond nastaviti ulaganja u svih 16 zemalja u kojima danas djeluje.
Silvija Višnjivski, koja je šef odjeljenja EFSE–a za plasirana sredstva, podsjetila je da je ovaj fond osnovan 2005. godine kako bi se pomogao razvoj sedam balkanskih zemalja.
"Sa više od 350.000 kredita ukupne vrijednosti 2,2 milijarde eura od osnivanja do danas, EFSE je ostvario značajan uticaj u smislu obezbjeđivanja i stvaranja novih radnih mjesta u čitavom regionu", rekla je Višnjivska.
Ona je naglasila da ovaj fond, osim plasmana kroz mikrokreditne organizacije, sarađuje i sa institucijama koje podržava kroz 47 projekata vrijednih 2,7 miliona eura.
EFSE je danas jedan od vodećih razvojnih fondova u svijetu.
