Kozarić: Entitetski zakoni neće promijeniti ulogu Centralne banke BiH u platnom prometu
"Isti takav Zakon o unutrašnjem platnom prometu je u proceduri i za nekoliko mjeseci treba biti donesen i u FBiH. Entiteti prema Ustavu BiH imaju nadležnost i pravo donositi zakone u oblasti finansija, a u RS-u su se za to sada odlučili kako bi riješili problem prinudne naplate, budući da su dosad klijenti mogli otvarati neograničen broj računa i nakon što im jedan od njih bude blokiran. Na ovaj način klijent neće moći otvarati pomoćne račune ukoliko ne bude izmirio dugovanja na glavnom računu, što dosad nije bio slučaj, a ovim će se imati potpuni uvid u njegovo finansijsko stanje", rekao je Kozarić.
Osigurana kontrola likvidnosti banaka
"Naši sistemi za poravnanja, RTGS (Real time gross settlement - preko kojeg se vrše hitna i velika plaćanja, od 10.000 KM i više, u najkraćem mogućem vremenu) i žiro kliring, garant su da komercijalne banke ne mogu poslovati ukoliko prema propisima ne budu punile rezerve i u tom će smislu sve ostati isto, jer je kroz ove sisteme, kroz provjere na dnevnoj bazi, osigurana kontrola likvidnosti banaka. Banke jednostavno ne mogu učestvovati u platnom prometu bez računa rezervi, koji je u Centralnoj banci. Dakle, one taj račun stalno moraju dopunjavati kako bi dokazale svoju likvidnost, odnosno mogle poslovati. Kroz RTGS i žiro kliring se vrše poravnanja sa propisanim nivoom rezervi", dodao je guverner Centralne banke BiH.
Konferencija za medije sazvana je jer su se pojavile spekulacije da se platni promet vraća na entitete, zbog čega je Kozarić istakao da je riječ o pravu koje su entiteti i dosad imali da regulišu oblast finansija, ali da ingerencije Centralne banke BiH, dakle na nivou države, nisu ni u čemu promijenjene.
Kozarić je rekao da će se kroz nove zakonske izmjene stvoriti baze podataka o klijentima na nivou entiteta, ali je istakao kako će tražiti da te baze budu uključene u centralni registar u Centralnoj banci, koji je otvoren i koji će moći koristiti svi zainteresirani subjekti.
Rezervni sistemi u slučaju katastrofe
Rukovodilac odjela za platne sisteme Centralne banke BiH Đorđe Racković dao je određena pojašnjenja o funkcionisanju platnih sistema Centralne banke BiH, te naveo kako se RTGS koristi za transakcije preko 10.000 KM, dok se žiro kliring koristi za naloge ispod 10.000 KM, i to u slučajevima kada se transakcije odvijaju između različitih banaka. Ukoliko se transakcije obavljaju unutar iste banke, tada one ne moraju ići kroz sisteme Centralne banke, jer depozit banke ostaje isti. Također, tu su i rezervni sistemi koji rade paralelno, a koji moraju postojati u slučaju neke katastrofe, da se ne bi izgubili podaci.
"Kroz RTGS se odvija dva posto transakcija, ali je njihov udio u ukupnoj vrijednosti 84 posto. Kroz žiro kliring se odvija 98 posto transakcija, čiji je udio u ukupnoj vrijednosti 16 posto. To dovoljno govori o broju i vrijednosti naloga u ovim sistemima", rekao je Racković.
Mulahusejnović srušio Sarajevo pa komentarisao povike s Koševa: Tome nije mjesto na stadionu
