Udruženje banaka
16

Kutle: Moratorij na kredite traje tri mjeseca, potpuna obustava plaćanja u Srbiji je pogrešna

R. D.
Berislav Kutle
Berislav Kutle
Moratorij na plaćanje kredita jedna je od tema koje najviše interesuju naše građane. O njegovim specifičnostima za naš portal govorio je Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka u Bosni i Hercegovini.

Kako će građani dokazivati pogođenost krizom? U prvoj fazi odgode plaćanja klijenti će dokaze pogođenosti krizom (npr. rješenja o otkazu, smanjenju plate) dostavljati elektronskim putem (mailom, Viberom, web formom), uz obavezu da iste dokaze naknadno dostave fizički u svoju poslovnu banku, kad se za to steknu uslovi.

Postoje i drugi problemi koji mogu nastati vezano za krizu, koji ne moraju nužno biti otkaz ili suspenzija, a koji mogu utjecati na sposobnost otplate kredita. Kako će se takvi slučajevi tretirati? Korisnici ovih mjera mogu biti osobe pogođene epidemijom, kojima je ugrožena kreditna sposobnost. Dakle, svaki klijent koji smatra da mu je ugrožena kreditna sposobnost epidemijom koronavirusa može podnijeti zahtjev, uz prilaganje adekvatnog dokaza koji to potkrepljuje. Okvir je definirao regulator kroz odluku, kao i kroz prateća tumačenja iste. Banka će sve zahtjeve procesirati u skladu s uslovima moratorija i obavijestiti klijenta o tome.

Dogovoreni moratorij za otplatu kredita nije potpun kao u Srbiji, već obuhvata samo one koji su direktno pogođeni? Da li je BiH mogla ići i s takvom mjerom? Bosna i Hercegovina i Srbija imaju dosta različit monetarni sistem, prije svega u pogledu currency board sistema, koji omogućava stabilnost naše valute, ali istovremeno ne daje previše prostora za preduzimanje nekih mjera. Iako ima dosta kritika našeg sistema, vjerujem da je, uvažavajući specifične društveno-političke, ali i ekonomske okolnosti, ovaj model najbolje rješenje za Bosnu i Hercegovinu i garantira stabilnost naše valute. Ovaj sistem je djelomično utjecao i na prijedlog rješenja za moratorij. Inače, rješenje koje je Srbija donijela je jedinstveno u svijetu, s obzirom na to da zemlje regiona, ali i druge evropske zemlje, imaju model sličan našem. Prema ocjenama vodećih bankarskih i finansijskih analitičara, pravac kojim je Srbija krenula je pogrešan te će se sigurno odraziti na ukupna ekonomska kretanja u ovoj zemlji. Drago mi je da smo mi usvojili rješenje, kao i većina drugih zemalja.

Rješenje odgode otplate kredita, koje je doneseno u Bosni i Hercegovini, je puno bolje i kvalitetnije rješenje, posebno u dugoročnom kontekstu. Mjere koje nude odgodu plaćanja kreditnih obaveza klijentima koji su pogođeni posljedicama epidemije koronavirusa i kojima je kreditna sposobnost stvarno ugrožena ili smanjena, su dosta realnije i korektnije u odnosu na opciju u kojoj svi klijenti dobivaju mogućnost da ne izvršavaju svoje kreditne obaveze, čak i oni koji nisu imali smanjenje prihoda ili su čak imali i povećanje prihoda. Vjerujem da će ovakav pristup omogućiti i brži oporavak i normalizaciju stanja cjelokupne privrede nakon krize. Moramo već sada o tome voditi računa.

Kad se može očekivati početak implementacije moratorija s obzirom na to da je april već počeo i da su rate počele da se uplaćuju? Banke su, u skladu s rokovima propisanim od regulatora, objavile uslove moratorija i pozvale klijente da se prijave. Dosta klijenata koji su u problemima, a to su klijenti kojima je moratorij prvenstveno namijenjen, već su kontaktirali svoju banku i najavili da će imati probleme u otplati. I svi ostali koji još uvijek nisu kontaktirali banku, imaju mogućnost aplikacije za moratorij čim osjete potrebu za ovakvo rješenje. Banke su se obavezale da u što kraćem roku obrade ove zahtjeve.

Hoće li se zbog masovnosti zahtjeva prve odgode desiti tek u maju? Proces odobravanja moratorija je već započeo. Isti dan po objavi uslova banke su započele prijem i obradu zahtjeva. Jedan dio tih zahtjeva je već obrađen, a klijentima je odobren moratorij. Banke procesuiraju zahtjeve redosljedom kojim oni pristižu. Proces odobrenja bi trebao biti maksimalno skraćen, Banke su se obavezale da će dostaviti klijentu povratnu informaciju u najkraćem mogućem roku. Klijentima kojima je moratorij odobren obaveze se zamrzavaju automatski. Postoji i opcija povrata posljednje uplaćene rate, ukoliko se uplata vrši putem administrativne zabrane, a klijenti ili dužnik nije upoznao poslodavca o tome da mu je moratorij odobren.

Kako će banke ubrzati proces implementacije moratorija?

Banke su olakšale sam proces prijema zahtjeva. Isti se mogu realizirati online, putem zahtjeva koje su banke omogućile na svojim web stranicama. Klijenti dokaze o pogođenosti krizom mogu dostaviti elektronski, bez dolaska u poslovnicu. Određene banke prihvataju i zahtjeve putem telefona, tako su banke omogućile maksimalno flaskibilan način aplikacije za moratorij, imajući u vidu uvedene sigurnosne mjere u zemlji.

Koliko jak udar može izdržati bh. bankarski sektor bez većih problema, odnosno da li moratorij može trajati duže od tri mjeseca i koliko? Ovo je udar na sektor, jer će se prilivi evidentno smanjiti. Regulatorova odluka je da se privremena mjera odgode plaćanja realizuje na period od 3 mjeseca, u kojem se očekuje stablizacija pandemije koronavirusa. Postoji mogućnost dodatnog produženja za još tri mjeseca, ali o tome je još uvijek rano govoriti. Rješenje koje je doneseno u Bosni i Hercegovini, a to je da se moratorij odnosi samo na one klijente koji su pogođeni krizom, donekle olakšava situaciju. No, treba imati u vidu da je bankarski sektor dio ekonomskih tokova, da ovisi o klijentima i koliko god je stabilan, neće moći normalno funkcionisati ukoliko ostatak sistema ne funkcionira.

Problemi u vezi s pandemijom koronavirusa povećavaju rizik poslovanja. Koliko će se to odraziti na kamatne stope, odnosno da li će cijena kapitala porasti? Kretanje kamatnih stopa u velikoj je mjeri određeno kretnajima u EU, ali i u svijetu, s obzirom na to da je situacija vrlo specifična. Nezahvalno je u ovom trenutku prognozirati šta će se desiti s kamatnim stopama, jer još ne znamo ni koliko će kriza trajati, kakve će posljedice ostaviti i slično. Moram istaći da je uloga države u ovakvim situacijama od ključnog značaja, jer će oporavak biti spor i težak ukoliko ne bude mjera podsticaja i podrške države oporavku privrede, povećanju zaposlenosti i sl.