Mahmuzić: Moratorij na kredite je najbolje moguće rješenje, svako ko je pogođen će biti obuhvaćen
Donesene mjere najbolje su u ovom trenutku, kaže na početku Mahmuzić, najbolje i za klijente i za banke, jer njegova institucija ima zakonske obaveze da štiti i jedne i druge.
"Aktiva bankarskog sektora je 23 milijarde, a od toga su 700 miliona sredstva koja su došla izvana. Sve ostalo je novac naših deponenata - fizičkih i pravnih osoba. Moramo razmišljati kako o korisnicima, tako i o deponentima tih sredstava koji su bankama povjerili novac", navodi Mahmuzić podatak koliko je delikatna pozicija na tržištu.
Mjere koje su formirane i na kojima banke već rade osmišljene su nakon analiza onog što se već uradilo u Italiji i Hrvatskoj te politike Evropske centralne banke, regulatora u okruženju. Morao se poštovati i specifikum naše zemlje koja nema Centralnu banku u kapacitetu ostalih zemalja, jer ne može ona intervenisati ako se banke nađu u problemima, niti štampati novac zbog valutnog odbora koji je na snazi.
"Srbija je jedina uvela potpuni moratoriji, ali oni nemaju valutni odbor i po potrebi mogu štampati novac. Potpuni moratoriji bi značio da država garantuje da će pokriti sve gubitke banaka, mi nemamo tu mogućnost. Mi smo uveli maksimalno što smo mogli u sadašnjem stanju i svako ko je pogođen moći će koristiti olakšice koje moratorij omogućava", izjavio je.
Agencija za bankarstvo je išla prema bankama, kaže nam njen direktor, s porukom da se podijeli težina ovog vremena, a rezultat svega je da će svi oni koji su pogođeni posljedicama pandemije imati mogućnost korištenja nekih od mjera koje moratorij predviđa. To se čak i ne odnosi smo na nosioce kredita, nego ako posljedice ima i neko iz njegovog domaćinstva.
"Ako je neko potpuno pogođen i ne može nikako plaćati kredit, neka ne plaća nikako, ako može dio obaveza, neka izmiruje taj dio. Isto i za poslovne subjekte. Odgovornost mora biti i na onim fizičkim i pravnim osobama koje nisu pogođene, ne vidimo zašto oni trenutno ne bi vraćali kredite", pojasnio nam je Mahmuzić.
Što se tiče same tehnike provođenja moratorija, donesena odluka omogućava da se kod fizičkih osoba, koje su mnogo brojnije, moratorij donosi na nivou portfolija, tako bi npr. radnici u ugostiteljstvu ili hotelijerstvu mogli grupno dobiti odgodu plaćanja dok traju vanredne okolnosti. Kod poslovnih subjekata neće biti grupnog pristupa, već će se pojedinačno gledati dugoročna perspektiva njihovog poslovanja.
"Mogli smo populistički reći neka niko ne plaća kredit, ali vjerujemo da to nije najispravniji pristup, kako za građane, privredu, bankarski sektor, onda ni za državu u cjelini", smatra direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Za kritike pojedinih analitičara koji su kazali da je definirani moratorij ostavio bankama previše prostora za manevrisanje, Mahmuzić kaže da nisu utemeljene.
"Svakoj banci je apsolutno u interesu da klijenta koji će potencijalno kasniti u izmirenju obaveza stavi u program ovih mjera. On ako počne kasniti, banka ima povećane troškove ispravki i rezervisanja", izjavo je on.
Mahmuzić kaže kako je jedna od prvih donesenih mjera po proglašenju vanrednog stanja bila da se bankama zabrani isplaćivanje bonusa uposlenicima te isplata dividende. Tako je Agencija već uradila nešto što tek sada predlažu pojedine političke stranke.
"Mi moramo imati odgovornost za cijeli bankarski sistem, jer ako on bude ugrožen kroz čitavu ovu pandemiju, oporavak privrede će biti puno teži. Traženi moratorij na 12 mjeseci bankarski sistem ne može da preživi. To odgovorno tvrdim, čak ni puno kraći", zaključio je Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH.
