Ministar finansija KS Afan Kalamujić objasnio na šta se najviše troši budžet, govorio i o zaduživanju
Osim u Bosni i Hercegovini, školovao se Velikoj Britaniji gdje je na prestižnom Univerzitetu Buckingham stekao titulu doktora nauka. Profesionalnu karijeru je započeo u jednoj od privatnih kompanija u kojoj je napredovao do izvršnog direktora.
Ima višegodišnje iskustvo u realnom sektoru, radeći na poslovima međunarodne trgovine, finansija, prodaje, planiranja i upravljanja. Jedan je od osnivača inicijative za razvoj privatnih kompanija u državama Zapadnog Balkana (Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Kosovu).
Kalamujić je u intervjuu za naš portal govorio o strukturi potrošnje kantonalnog budžeta koji ove godine iznosi 1,5 milijardi KM, o zaduženju ovog kantona te šta će značiti aktivno upravljanje dugom, a koje je i sam najavio.
Pitali smo ga koliko je smanjenje javnih prihoda kroz smanjenje pondera o pripadnosti javnih prihoda Federacije Bosne i Hercegovine utjecalo na finansije Kantona Sarajevo te kako će relaksirati prihodovnu stranu budžeta.
Teme razgovora su bile i to da li postoji mogućnost da se ovaj kanton odrekne pojedinih finansijskih potraživanja kako bi se olakšalo poslovanje realnog sektora, šta bi trebala značiti industrijska strategija i šta će značiti formiranje "Budžeta za građane".
Možete li objasniti strukturu potrošnje budžeta Kantona Sarajevo - da li je tačno da je više od polovine budžeta namijenjeno za plate zaposlenih u kantonalnim institucijama i ustanovama te za socijalne naknade, a da je dosta manji dio namijenjen za infrastrukturne, kapitalne projekte?
Budžet Kantona Sarajevo za 2024. godinu, ako pratimo samo budžetske izvore i taj dio potrošnje, izgleda kao skrojen za to da najznačajniji dio iznosa ide upravo na plate i socijalne ustanove, ali stvari samo tako izgledaju.
Ipak radi se o tome da treba gledati i dublje. Zapravo, trebamo da gledamo i transfer FBiH te domaća i inostrana zaduženja. U tom slučaju taj se odnos značajnije mijenja u korist infrastrukturnih, kapitalnih projekata.
Upravo situacija sa stalno spominjanim umanjenjem pondera nas tjera da usljed nedostatka sredstava projekte i razvoj finansiramo iz kredita. Tako da moram naglasiti da budžet treba posmatrati u širem kontekstu jer on ima izražen socijalni i razvojni karakter.
Pojedini tvrde da se Kanton Sarajevo previše zadužuje. Da li dijelite to mišljenje i kako Kanton uopće stoji kada su u pitanju njegova finansijska zaduženja?
Kao doktor ekonomskih nauka i ministar malo bih proširio kontekst. Dug, odnosno krediti mogu biti razvojni ili za potrošnju. Ako su za potrošnju ili ih koristimo za finansiranje plata kao Republika Srpska, onda bi svaki iznos zaduženja bio zabrinjavajući.
Krediti koje Kanton Sarajevo uzima su većinom namijenjeni za kapitalne projekte u cilju daljeg razvoja Kantona Sarajevo. U tom pogledu imamo i ograničenja u pogledu otplate u visini od 10 posto prihoda što je otežavajuća okolnost, ali redovno izmirujemo svoje kreditne obaveze.
S druge strane, istovremeno se otplaćuju i sva trenutna zaduženja tako da je to promjenjiva kategorija. Sam iznos kredita trenutno je skoro 430 miliona KM, što na prvu zvuči mnogo, ali je zapravo kap u moru kad znamo kako žive i na koji način opstaju zemlje regije, ali i velike svjetske sile čija se zaduženja sabiru u ciframa koja se više ne mogu ni izgovoriti niti napisati.
Najavili ste da ćete aktivno upravljati dugom. Šta će to konkretno značiti i jeste li započeli s tim?
Nastavak na prethodno pitanje je upravo upravljanje dugom. Jasno je da ćemo pratiti naše trenutne i nove kredite te nastojati da izvršimo konverziju u jednu strukturu koja je povoljnija za nas. Dakle, izbor između promjenjive i fiksne kamatne stope, dospijeća kredita, odgode plaćanja te nivoa rizika.
Naš cilj je jasan, a to je da imamo optimalnu strukturu valuta, kamatne stope, dužine otplate kredita i vraćanja kredita kako bi imali što manje troškova i nepredviđenih situacija po ovoj osnovi. Moram reći da sam započeo i taj težak posao.
Upravo u ovom trenutku vršimo reviziju svih domaćih i inostranih zaduženja te pripremamo prvu informaciju za Vladu, a uskoro i za građane. Sve je u skladu s najavljenim smjerom vođenja realne finansijske politike koju sam najavio prilikom preuzimanja mandata.
Koliko je smanjenje javnih prihoda kroz smanjenje pondera o pripadnosti javnih prihoda FBiH zaista utjecalo na finansije Kantona Sarajevo?
Kako sam već odgovorio u prvom pitanju, nažalost mi imamo smanjenje prostora za razvojne projekte iz budžetskih sredstava. Jednim dijelom je to kompenzovano kroz poreze na dohodak, imovinu i neke druge prihode te dijelom kroz kredite za kapitalne projekte.
Kako ćete relaksirati prihodovnu stranu budžeta?
Relaksacija prihodovne strane budžeta je važan proces na kojem radim. Upravo je cilj da nadoknadimo gubitke prihoda nastalih po izmjeni pondera, a primarni cilj je učiniti sve da građani Kantona Sarajevo ne bi ispaštali.
Ovo je proces koji uključuje više stvari pa čak i resora. Osim kontrole najvećih prihoda od poreza, uključuje bolji obuhvat i kontrolu naplate sudskih i administrativnih taksi, širu i učinkovitiju naplatu koncesija, utvrđivanje te stavljanje u upotrebu brojne i značajne pokretne i nepokretne imovine Kantona Sarajevo.
Dakle, radimo na tome da riješimo sve probleme koje smo naslijedili i okrećemo se sveobuhvatnom i domaćinskom upravljanju svime što nam je raspoloživo.
Da li postoji mogućnost da se Kanton Sarajevo odrekne pojedinih finansijskih potraživanja, a kako bi se olakšalo poslovanje realnog sektora?
Vlada Kantona Sarajevo je već smanjila parafiskalni namet koji se odnosio na korisna svojstva šuma. Upravo smo ovih dana s našim partnerima iz udruženja poslodavaca formirali radnu grupu koja će zajedničkim naporima ići u detekciju daljnjeg smanjivanja nameta u skladu s nadležnostima Kantona, ali i FBiH.
Tu imamo zajednički interes kako bi zaista od Kantona Sarajevo napravili okruženje u kojem se može poslovati ugodno i mirno, što je i cilj svake business friendly zone. Inicirao sam i kreiranje registra parafiskalnih nameta, a koji će biti dostupan na stranici Ministarstva kako bi ti nameti bili što transparentniji za privrednike i građane.
Šta bi trebala značiti industrijska strategija koju ste također najavili?
Industrijska strategija je multidisciplinarna aktivnost koju ćemo čim prije pokrenuti. Trenutno smo u situaciji da se kao mala otvorena ekonomija takmičimo na svjetskom tržištu koje je prije svega nehumano i nemilosrdno prema malim ekonomijama.
Zbog toga treba da objektivno sagledamo sve resurse - ljudske, prirodne, materijalne i sve druge te da nađemo način kako ih možemo staviti u funkciju razvoja. Ono što zasad sigurno znamo jeste da možemo raditi, ali i da imamo maksimalne poslovne rezultate.
Cilj je da pređemo u industrije i grane industrije koje nose najveću dodatnu vrijednost, a shodno tome i ostvarimo najveći poslovni rezultat za naše kompanije te damo najbolje uslove i plate našim radnicima. To nam je ujedno i jedini način da gradimo društvo znanja, ali i imanja.
Kada će građani dobiti ono što ste nazvali "Budžet za građane" i šta će to podrazumijevati?
"Budžet za građane" bi već od sljedeće sedmice trebao biti dostupan na stranici ministarstva kojim rukovodim. Moram naglasiti da je "Budžet za građane" nešto sasvim novo i nikad viđeno Kantonu Sarajevo.
Tim projektom se građanima na skraćen, jednostavan i slikovit način prikazuje kako se troši njihov novac te koji su to projekti koji će se realizovati.
Naša želja je da radimo na finansijskoj pismenosti građana, koji ma koliko da je teško i ma koliko su ih drugi decenijama skretali sa pravog puta, sada imaju priliku da vide i razumiju da je ono čime upravljaju vlasti zapravo njihov novac. To je novac kojim Vlada samo upravlja, a to upravljanje je primarno obaveza prema građanima - nikako nagrada ili poklon građana Vladi.
