Moratorij na kredite kao kupovina vremena, građani i firme nisu ni shvatili šta on donosi

Odluka federalne regulatorne agencije je očekivana ako se uzme u obzir da je oporavak ekonomskih aktivnosti značajno opterećen još uvijek neizvjesnom zdravstvenom situacijom i ne ide onim tokom kako smo svi priželjkivali, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar i profesor na Internacionalnoj poslovno-informacionoj akademiji u Tuzli, Damir Bećirović.

"Ova odluka predstavlja kupovinu vremena prvenstveno za privredne subjekte koji još uvijek nisu uspjeli da se do kraja vrate na obim poslovanja koji bi omogućio rješavanje problema tekuće nelikvidnosti, a time i urednost otplate obaveza prema bankama. Također, i banke kupuju sebi vrijeme da nakon ukidanja mjera ne dobiju značajniji udio rizičnijih kredita u portfoliju, što povlači odmah veće troškove rezervisanja, te se nadaju da će budućnost donijeti optimističnija ekonomska kretanja i da će se barem dio klijenata koji koristi ovu mjeru opraviti od krize i uredno nastaviti otplaćivati kredite", smatra on.

Ukupno gledano, mjera moratorij na otplatu kredita kod nas do kraja nije u javnosti dobro shvaćena na početku, kaže Bećirović. Ona ne znači "zaleđivanje obaveza plaćanja" nego odgađanje plaćanja, pri čemu postoji obračun kamate na preostala sredstva.

"U zavisnosti od iznosa kredita, roka otplate i iznosa preostalih obaveza to može predstavljati veće i manje finansijsko opterećenje za klijenta. Stoga se veći dio klijenata koji su u određenoj mjeri uspjeli ponovo pokrenuti poslovanje odlučio da ne koristi dalje moratorij. Unatoč svemu, ja sam mišljenja da je ova mjera u suštini bila korisna, pogotovo u situaciji kada je kod velikog broja poslovnih subjekata došlo do potpunog prekida novčanih tokova. Jednostavno, klijenti su imali jednu brigu manje", izjavio je on.

Što se tiče ostalih mjera, dodaje, u javnosti se često naglašavalo uvođenje "grace" perioda u otplati.

"Grace period podrazumijeva uvijek plaćanje kamata u toku tog perioda i više je primjeren kod finansiranja investicija, da se usklade rokovi priliva sredstava od investicije sa otplatom anuiteta. S druge strane, moratorij znači odgodu svih plaćanja, a obračunata kamata se naknadno plaća kroz nešto uvećane anuitete. Ova mjera stoga nije imala značajniji efekat kod klijenata jer su oni, psihološki posmatrano, doživljavali moratorij na otplatu kao povoljniju opciju, jer nije bilo nikakvog plaćanja, ono je išlo kasnije i uz to se iznos kamate raspoređuje na preostale anuitete", zaključuje Bećirović.