Najbogatijih jedan posto ljudi na planeti Zemlji je za 10 godina zaradilo 42 biliona dolara
Međunarodna nevladina organizacija (NGO) sa sjedištem u Nairobiju predstavila je podatke uoči summita G-20 u Brazilu, gdje je oporezivanje superbogatih na vrhu dnevnog reda.
Unatoč ovom neočekivanom prihodu, porezi na bogate pali su na "historijski niske", dodala je nevladina organizacija, upozoravajući na "opscene razine" nejednakosti s ostatkom svijeta "ostavljenog na otpad za mrvice".
Brazil je međunarodnu saradnju u oporezivanju superbogatih postavio kao prioritet svog predsjedanja G-20, grupom zemalja koje predstavljaju 80 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Na ovosedmičnom summitu u Rio de Janeiru, očekuje se da će ministri finansija grupe postići napredak u pogledu načina povećanja nameta ultrabogatima i sprječavanja milijardera da izbjegavaju porezne sisteme.
Inicijativa uključuje određivanje metodologija za oporezivanje milijardera i drugih osoba s visokim dohotkom.
O prijedlogu bi se trebala žestoko raspravljati na summitu u četvrtak i petak, pri čemu su Francuska, Španija, Južnoafrička Republika, Kolumbija i Afrička unija za, ali su Sjedinjene Države odlučno protiv.
Oxfam ga je nazvao "pravim lakmus testom za vlade G-20", pozivajući ih da provedu godišnji porez na neto bogatstvo od najmanje 8 posto na "ekstremno bogatstvo" superbogatih.
"Moment za povećanje poreza superbogatim je neporeciv", rekao je Max Lawson, voditelj politike nejednakosti Oxfam Internationala.
"Imaju li političku volju uspostaviti globalni standard koji stavlja potrebe većine ispred pohlepe nekolicine elite?"
Oxfam je rekao da je brojka od 42 biliona dolara gotovo 36 puta veća od bogatstva koje je akumulirala siromašnija polovica svjetskog stanovništva.
Unatoč tome, milijarderi "plaćaju porez po stopi koja je ekvivalentna manje od 0,5 posto njihovog bogatstva" diljem svijeta, rekla je nevladina organizacija.
Gotovo četiri od pet svjetskih milijardera svoju zemlju G-20 naziva domom, primijetio je Oxfam.
