Ne morate u London, Amsterdam ili Singapur po svjetsko iskustvo, događaj u Zagrebu postavio nove standarde
Među njima su bili i oni koji su svoju kartu kupili tek u petak (22. marta) samo da bi se pojavili na vodećoj FinTech konferenciji na kontinentu. U petak se na pozornicama izmijenilo više od 50 stručnjaka, a na zatvaranju programa proglašeni su pobjednici MoMo Startup Pitch takmičenja i dobitnici 10.000 eura.
Program je otvorio razgovor s guvernerom Hrvatske nacionalne banke (HNB) Borisom Vujčićem koji je izjavio da je Hrvatska postigla dva važna uspjeha od ulaska u eurozonu, da je kompanijama smanjen trošak poslovanja jer su im troškovi transakcija smanjeni te da je Hrvatska, kao članica eurozone, zadržala niže kamatne stope od članica Evropske unije koje nisu dio eurozone.
Istakao je da se građani Hrvatske zadužuju čak jeftinije nego u Njemačkoj. Osvrnuo se i na to što su banke imale rekordnu profitabilnost. Razlog tome vidi u tome što se ulaskom u eurozonu smanjila stopa rezervi u bankama sa devet na jedan posto, što je oslobodilo veliku likvidnost.
Guverner HNB-a uvjeren je da je pitanje početka testiranja digitalnog eura samo pitanje vremena. Napomenuo je da je osnovni smisao digitalnog eura taj što u fizičkom svijetu postoji gotovina kao javni novac, ali da takav ekvivalent baš i ne postoji u digitalnom svijetu.
"Digitalni euro nam treba i zbog strateških razloga na nivou EU", kazao je Vujčić te dodaje da će se na tom putu mnogo raditi na kibernetičkoj sigurnosti jer raste broj napada na banke i u Hrvatskoj i u ostatku eurozone. No, kako je ukazao, bez većih posljedica.
Vještačka inteligencija u bankarstvu
Peter Csanyi, zamjenik glavnog direktora i Chief Digital Officer OTP Grupe, rekao je da nije zabrinut za novine u regulativi koje donosi EU Zakon o vještačkoj inteligenciji jer ne postoji dojam da zasad utječe na inovativnost. Podsjetio je da je OTP grupa u Mađarskoj uložila 20 miliona eura u vlastiti GPT model kako bi sama stvorila ekspertizu u području te tehnologije.
"Za nas to nije velika investicija jer godišnje u tehnologiju ulažemo 500 miliona eura. Međutim, svjesni smo da korisnici više ne trebaju tradicionalne bankarske proizvode, već one kojima će se riješiti njihovi probleme, a vještačka inteligencija može pomoći s tim inovacijama", konstatovao je Csanyi.
Naveo je da je zato za banku ključno da sama nauči kako koristiti tu tehnologiju i za što ona može poslužiti, a ne je samo slijepo kupiti na tržištu.
"Mi smo da bi to ostvarili ušli u suradnju s jednom kompanijom iz Silicijske doline kroz koju smo dobili pristup do 250 stručnjaka sa Stanforda, a najvažnije rezultat tog projekta je veliki interes za vještačku inteligenciju unutar grupe te za pet do šest godina očekujem da će to izmijeniti bankarstvo", izjavio je Csanyi.
Između tradicionalnog i savremenog
Da je suradnja FinTecha i banaka ključna za nova rješenja i napredak, saglasan se i Balazs Bekeffy, predsjednik uprave OTP banke u Hrvatskoj. Banke imaju veličinu i profitabilnost dok FinTech kompanije donose nove ideje. Iz tog su razloga napravili fond koji investira u te ideje.
Na sličnom tragu i Christoph Schoefboeck, izvršni direktor Erste banke u Hrvatskoj, potvrđuje da su oni odgovor na te izazove pronašli interno. To ne znači da ne sarađuju s partnerima, poput PhotoPaya, već da su razvili vlastita rješenja.
"George danas ima 10 miliona korisnika, a onda smo došli i na ideju da napravimo interni fintech. Danas Keks pay ima 400.000 korisnika", napomenuo je Schoefboeck.
Naveo je da u Hrvatskoj imaju veliku mrežu poslovnica, ali da je unatoč uspjehu u digitalnom poslovanju, planiraju zadržati. Rade ono što je dobro i što zanima korisnike, a to je izbor.
No, da je i taj izbor izazov sam po sebi, podsjetila je Irina Bručić, izvršna direktorica i predsjednica uprave Nexija za Hrvatsku i Sloveniju. Prema riječima Bručić, ponekad se pitamo da li možda novim generacijama nudimo i previše mogućnosti, ali to radimo jer je to trend koji ukazuje da je baš to budućnost prema kojoj se krećemo.
Međutim, Mario Žižek, izvršni direktor Addiko banke u Hrvatskoj, napomenuo je da osnovni poslovi banaka - zajmovi, depoziti i transakcije - nisu nestali, ali se rade na mnogo više načina.
"Imamo mnogo varijacija, poput crowdfunding, i zato je važno kombinirati tehnologije, korisnička očekivanja i potrebe, ali treba znati i da korisnici neće uvijek upotrijebiti vaš proizvod onako kako ste si zamislili", ukazao je Žižek.
Embedded osiguranje
Među novijim FinTech rješenjima na tržištu ističe se embedded osiguranje za koje je Sanel Volarić, predsjednik uprave Groupama osiguranja, naveo da njihova kompanija posjeduje od početka jer je na tim principima i nastala. Tako da tradicionalna osiguranja ne smatraju svojom konkurencijom.
Veliku priliku u embedded osiguranju vidi Nina Zobel, Chief Solutions Officer kompanije Companjon, i to posebno u bankarstvu i telekomunikacijama jer pružaju prostor za povećanje prihoda i zadržavanje korisnika. Kao jedan od primjera istakla je putno osiguranje koje telekom može ponuditi korisniku čim registrira da je prešao nacionalnu granicu, a to će uvijek znati.
Tu je priliku iskoristio A1 Hrvatska, a Iva Babić, voditeljica product marketing i poslovnog razvoja, kazao je da se ponuda embedded osiguranja pokazala kao dobar smjer, ali da je ključ ne u tom proizvodu, već u načinu na koji ga se predstavi kupcu. To čini razliku među konkurentima.
Dodaje da iako moraju promišljati odnose na dugi rok, moraju brzo djelovati na kratki rok. Kako je kazala Babić, za uvođenje usluge putnog osiguranja trebalo im je pet mjeseci - od ideje do implementacije - jer dok je ono što rade maraton, zbog fokusa korisnika, nužno je da to provode kao da trče sprint.
Zakonska regulativa
Napadači nisu jedini koji imaju koristi od vještačke inteligencije, a banke ih interno koriste i za poboljšanje kibernetičke zaštite, podsjetio je Vlatko Čanev, Cyber Security Technical Lead u NLB DigIT-u.
Dodaje da su banke zainteresirane koristiti vještačku inteligenciju i šire, posebno chatbotove, ali da moraju biti posebno oprezne zbog regulative. Da je regulativa nešto na što se žale menadžeri u finansijskim institucijama, kako na lokalnoj tako i na EU nivou, tvrdi Viktor Olujić, član uprave ASEE Hrvatska i Monri Paymentsa.
To je problem za velike banke pa se valja zapitati kako neki startup uopće može sve to pokriti, ako je regulativa problem čak i velikim institucijama kao što su banke, poručio je Olujić.
Ključ uspjeha svih inovacija u industriji su stručni ljudi novih generacija koji će nastaviti i unaprijediti postojeća rješenja - saglasni su stručnjaci koji su govorili na panelu o ulozi institucija visokog obrazovanja.
Kako je izjavila Sanja Sever Mališ, dekanesa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, trude se iskazati interdisciplinarni pristup kako bi kombinirali podatkovnu nauku, analitiku i znanja iz industrije. Međutim, kako je izjavila, dok se usvajaju trendovi, ujedno moraju biti svjesni strogih pravila provođenja kurikuluma.
U interdisciplinarnom pristupu kao ključu uspjeha za pripremu nove generacije, saglasan je Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra. Napomenuo je da ipak treba biti svjestan da finansijska industrija danas mladima nije toliko atraktivna kao FinTech kompanije.
Kako je izjavio Balković, riječ je o industriji koja je jako regulirana, spora i mladi u takvim institucijama ne mogu donositi važne odluke pa im se FinTechi čine atraktivnijima, ali akademija može pomoći da se kroz saradnju, na rješavanju zadataka iz prakse, studentima ukaže kako je raditi u industriji te da im se pomogne da postanu venture scientisti. Istakao je da Algebra sarađuje na tri projekta, koristeći generativnu vještačku inteligenciju s FinTech kompanijama.
Nagrade
Pred samim zatvaranjem na glavnoj pozornici okupili su svi predstavnici 15 startupa koji su učestvovali u takmičenju. Nagrada Talk the Walk od ukupno 45.000 eura vrijednosti usluga Infobipa otišla je startupima Trustee Plus, POK i CxReports.
MoMo Startup Pitch Competition nagrada osigurana je u suradnji s agencijom HAMAG BICRO u ukupnoj novčanoj vrijednosti od 10.000 eura.
Najboljim startupom proglašen je ukrajinski Spendbase koji svojim rješenjem kompanijama može uštedjeti do 70 posto mjesečnih troškova, a vraćaju se s čekom na 5.000 eura. Na drugom mjestu je 3.000 eura osvojio Devengo, španski startup koji revolucionalizira B2B plaćanje, a na trećem s 2.000 eura našli su se DDD Invoices iz Slovenije, koji već danas nude rješenje za standardizaciju e-računa koje će kroz nekoliko godina biti obavezno širom EU.
