Petnaest dana fiskalnih zavrzlama: Šta do sada znamo o minimalcu i reformama
Jedini konsenzus koji je postignut jeste da radnicima minimalna plata treba biti 1.000 KM. No, tema prijepora su doprinosi, odnosno iznos oporezivog dijela plate koji poslodavci uplaćuju. Prema trenutnoj odluci svi poslodavci moraju uplatiti i doprinose na minimalnu platu od 1.000 KM. Iznos tih doprinosa na novi minimalac je 1.744 KM.
Ono što se pokazalo nakon obznanjivanja odluke Vlade FBiH o povećanju minimalca jeste veliko neslaganje i unutar same vladajuće koalicije (SDP - HDZ - Naša stranka -Narod i pravda). Prvo su poslodavci počeli insistirati da se oporezivi dio minimalne plate smanji na 700 ili 800 KM te da se poslodavci koji linearno povećaju plate zaposlenicima do 200 KM, a koji imaju platu iznad 1.000 KM oslobode plaćanja doprinosa.
To je bila ključna tema sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća, kojeg čine predstavnici Vlade FBiH, poslodavaca i sindikata. Ishod sastanka je da će Vlada FBiH, prema najavama poslodavaca do 20. januara izaći sa prijedlogom koji bi mogao zadovoljiti poslodavce. No, tek ostaje da se vidi da li je Vlada FBiH spremna spustiti oporezivi dio na 800 KM naprimjer ili će se držati prvobitne odluke.
Međutim, u cijeloj priči o minimalcu zanimljivo je da su stranke koje čine dio vlasti i imaju svoje ministre u federalnoj vladi iskazali nezadovoljstvo ovim potezom Vlade. Tako su iz Naše stranke poručili da odmah traže smanjenje oporezivog dijela plate te ubrzanu sveobuhvatnu fiskalnu reformu.
Kadar Naroda i pravde Aljoša Čampara, koji je ujedno i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH je već u parlamentarnu proceduru uputio prijedloge za izmjenu Zakona o doprinosima i Zakona o dohotku, ujedno kritikujući podizanje minimalca na 1.000 KM.
Trenutno stanje je takvo da je odluka o minimalnoj plati u FBiH 1.000 KM sa obavezom plaćanja doprinosa na taj iznos. S druge strane iz Naše stranke, koja participira u Vladi FBiH dolaze zahtjevi da se oporezivi dio smanji na 800 KM. Također, iz Naroda i pravde dolaze prijedlozi izmjena dva ključna fiskalna zakona.
Pored toga Vlada FBiH je prvobitno u proceduru uputila prijedlog o privremenom finansiranju FBiH na period od tri mjeseca, da bi u međuvremenu povukla svoj prijedlog i poručila da će do kraja sedmice Parlamentu FBiH ipak dostaviti prijedlog budžeta za 2025. godinu, iz kojeg će mnogo toga biti jasnije kako federalna vlast planira finansijsku godinu. Koliko planira prihoda, a koliko rashoda.
Stoga se postavljaju pitanja: Da li će SDP i HDZ ostati pri prvobitnoj odluci? Da li će uopšte razmatrati prijedlog Aljoše Čampare u parlamentu ili će Vlada FBiH uputiti svoje prijedloge izmjena fiskalnih zakona? I konačno, da li će se popustiti pred zahtjevima poslodavaca za smanjenje oporezivog dijela plate?
Svi su saglasni da su fiskalne reforme neophodne, i to već cijelu deceniju, ali je pitanje ko će, kada i na koji način konkretno krenuti u izmjenu zakona i implementaciju.
I dalje vas "brinu" sitnice? Ovo su priče građana Sarajeva kojima je kora hljeba luksuz
