Predsjednik Uprave Raiffeisen banke u BiH Rainer Schnabl: Bh. ekonomija raste više od drugih pa i od Austrije

"Ukoliko govorimo o transformaciji bankarskog sektora primjećujemo da se zahtjevi i potrebe naših klijenata najviše odnose upravo na digitalno okruženje. Naši klijenti koriste digitalne usluge, npr. online kupovinu i slično i dosta ljudi generalno želi obavljati stvari na digitalan način. Tako je i sa bankarstvom. U bankarstvu možemo vidjeti da se nekoliko sfera, kao što su transakcije, provjere računa, mobilno bankarstvo sve više digitaliziraju, kako u BiH, tako i u drugim zemljama, pri čemu su mlađi ljudi mnogo više posvećeni digitalnom od starijih. Raiffeisen banka ima odličan digitalni sistem i postavke, koji su na raspolaganju svim klijentima. Uvijek je lijepo osvojiti nagradu, ali ona je samo početna tačka i znak da morate napredovati još više", objašnjava.

Uloga umjetne inteligencije u bankarstvu

Govoreći o digitalizaciji procesa, neminovno je bilo osvrnuti se i na upotrebu umjetne inteligencije, koja u svakom pogledu života, sve više postaje dio svakodnevnih aktivnosti kako u industriji tako i u drugim sferama društva.

"Svaka industrija razmišlja kako koristiti umjetnu inteligenciju u svojim procesima. Sa zadovoljstvom mogu reći da Raiffeisen banka u tom smislu posjeduje sistem, koji je vrlo atraktivan za klijente. Radi se o Chat Bot-u, gdje klijent može postaviti pitanje i odmah dobiti odgovor. To je prvi korak u umjetnoj inteligenciji i radujem se da možemo koristiti umjetnu inteligenciju mnogo više za sprečavanje pranja novca i prevenciju prevara. Ponosni smo na naš sistem i vidjet ćemo u kojem će se smjeru dalje razvijati. Još uvijek ne znamo koliko će intenzivno umjetna inteligencija utjecati na naše okruženje, ali zaista se radujemo onome što dolazi u budućnosti", poručuje Schnabl

Pitanje ESG (Environmental, social, and governance) standarda u kompanijama u Bosni i Hercegovini postalo je sve više zastupljeno u planiranju poslovanja i u pogledu saradnje sa klijentima.

Raiffeisen banka u Bosni i Hercegovini već duži period je posvećena razvoju ESG standarda, a 13 posto portfolija kompanije u skladu je sa ESG standardima, koji su na snazi i u zemljama Evropske unije.

"Kada govorimo o ESG standardima, u Raiffeisen banci se dosta toga dogodilo u prethodnim mjesecima. Moramo razmišljati o dvije stvari kada govorimo o ESG-u iz perspektive bankarstva, a prvo je ono što zapravo mi radimo kao banka, u našem sistemu i našim ovlaštenjima. Mi radimo dosta, ali to ne utječe na cijelu zemlju. Većina kompanija, koje posluju u Bosni i Hercegovini, sarađuje s klijentima iz Evropske unije. Kompanije iz EU, koje proizvode nešto ili koriste dobra iz drugih regija, moraju pružiti informacije o tome kakav je standard tih dobara. Zbog toga su kompanije u Bosni i Hercegovini, koje posluju sa kompanijama iz EU pod pritiskom u smislu ulaganja u proizvodne pogone, koji bi trebali biti održiviji. To znači i korištenje manje energije, što je veoma važan korak. Ako ne možete pružiti dokaze da unapređujete ESG standarde, nećete sarađivati s klijentima iz Evropske unije. Treća stvar u svemu tome su izvori energije. Kada pogledam situaciju u BiH, mnogo energije dolazi iz uglja, jer se struja proizvodi na taj način. Raiffeisen banka ovdje želi doprinijeti i na način da se energija proizvodi u čistijem obliku kao što su vjetroelektrane ili solarni paneli. Ipak, tu postoji i negativna strana, jer se u ovim slučajevima energija proizvodi i kada možda i nije potrebno, tako da se mora razmišljati i o skladištenju", pojašnjava.

U tom pogledu, Raiffeisen banka sve više nudi usluge tzv. zelenog finansiranja i zelenih kredita, a Schnabl ističe kako cijela bankarska industrija sve više ide ka tom smjeru.

"Moramo koristiti takve potencijale. Cijela bankarska industrija to radi i intenzivno ide u tom smjeru. Kada govorimo o bankarskom tržištu u BiH, postoje mnoge banke koje imaju udjele vlasništva u inostranstvu. Sve ove banke imaju određene ESG politike. Prilikom odobravanja kredita nekoj kompaniji, uvijek se gledaju ESG standardi te kompanije. Kompanije sa boljim ESG standardima imaju i veće šanse da se u njih investira. Ono što je za nas važno jesu teme koje se tiču energije. Sve dok se struja proizvodi uz pomoć uglja, nema mnogo smisla ulagati u električne automobile u Sarajevu. Kada se struja bude proizvodila drugačije, onda će to imati smisla. To je nešto o čemu moramo voditi računa. Ne trebamo polaziti iz pogrešne perspektive u tom pogledu", mišljenja je.

Tokom razgovora jedna od tema na koju smo se osvrnuli jeste i tržište kapitala i dionica u Bosni i Hercegovini o čemu se često govori kao o "mrtvom slovu na papiru".

"Moram priznati da kada gledam bosanskohercegovačko finansijsko tržište, upoređujući ga s EU ili susjednim zemljama, mislim da se može reći kako tržište kapitala nije dovoljno razvijeno. Kada gledam bankarski sektor, njegove zakone, regulatora i kako se generalno pristupa bankarskom sektoru, tu se definitivno primjenjuju standardi i ista pravila kao u Evropskoj uniji. Regulator je kvalificiran i bankarski sektor je zaista dobar. S druge strane, tržište kapitala treba povjerenje. Ljudima koji investiraju, posluju, uzimaju kredite, treba povjerenje u tržište. Ako bi se uspostavio isti okvir za tržište kapitala kao što je za bankarsko, imali bi jako veliki potencijal. Vidimo da u cijelom bankarskom sektoru postoji veliki kapital u depozitima (16,94 milijarde KM u septembru 2024 op.a.) - to je novac koji čeka da se investira na berzama, kupovinom obveznica. To se trenutno ne dešava i to je nešto što će doći s pravim sistemom, kojem će ljudi vjerovati. Dobra vijest je da je Bosna i Hercegovina u bankarskom sektoru pokazala da to može funkcionisati", poručuje Schnabl.

Banka želi nastaviti razvoj i u 2025. godini

Tokom 2024. godine Raiffeisen banka svoje poslovanje posvetila je i unapređenju leasinga. U martu ove godine, sklopljen je ugovor vrijedan pet miliona eura za podršku malim i srednjim preduzećima.

Govoreći o Raiffeisen Leasingu, Schnabl je tokom razgovora izrazio veliko zadovoljstvo načinom na koji se ovaj sektor Raiffeisen banke razvija.

"Članica Raiffeisen grupe u BiH je i leasing kompanija, koja posluje uspješno i pokriva sve segmente. Sretni smo načinom, na koji se naša leasing kompanija razvija. Raiffeisen banka predstavlja jednu od najjačih banka kada govorimo o podršci SME klijentima (mala i srednja preduzeća) te broji ukupno 20.000 SME klijenata. Srednja i mala preduzeća su žila kucavica ekonomije i bez SME sektora nema dobre ekonomije. On podržava i velike korporacije, stoga Raiffeisen banka želi i dalje u budućnosti podržavati ovaj sektor. Kada imate razvijen SME sektor, imate i mnogo inovacija. Ove kompanije uvijek gledaju kako ostati konkurentne i kako raditi stvari na drugačiji način", mišljenja je predsjednik Uprave Raiffeisen banke u BiH.

Makroekonomska situacija u Bosni i Hercegovini je svakako nešto o čemu se mnogo govori i što se nekada gleda sa zebnjom, a nekada i sa optimizmom. Raiffeisen banka je početkom godine objavila makroekonomske projekcije za Bosnu i Hercegovinu, a na kraju godine osvrnuli smo se zapravo na to kako iz ove banke gledaju na ekonomsku situaciju u BiH.

Ekonomija Bosne i Hercegovine na dobrom putu

Također, ono što je izuzetno zanimljivo, prema riječima Schnabla, bh. ekonomija se statistički gledano tokom 2024. godine razvija bolje i od određenih zemalja EU.

"Kada gledamo na Bosnu i Hercegovinu, treba uzeti u obzir kakav će utjecaj na sve imati i nedavne poplave. Mislimo da će rast ove godine biti oko 2,5 posto. Bosanskohercegovačka ekonomija raste mnogo više od drugih, npr. i od Austrije. Austrijska ekonomija trenutno ima probleme, a to u određenoj mjeri utječe i na Bosnu i Hercegovinu. Dosta proizvoda iz BiH odlazi u EU pa i u Austriju, a manja potražnja može utjecati na sve. Niko ne zna kako će situacija u SAD-u i dolazak nove administracije utjecati na Evropu u smislu trgovine. Ako bude utjecala, to može utjecati i na Bosnu i Hercegovinu i njenu ekonomiju. Dobra vijest je da je bosanskohercegovačka ekonomija na putu rasta u odnosu na neke zemlje Evropske unije", navodi Schnabl u razgovoru.

Neminovno je i pitanje promjene kamatnih stopa što je tema broj 1 i u svim državama Evropske unije. Ipak, kako ističe Schnabl, u tom pogledu se u Bosni i Hercegovini ne mogu očekivati veće promjene.

"Vidjeli smo da su u EU kamatne stope rasle vrlo intenzivno. Moram reći da je regulator u Bosni i Hercegovini reagovao brzo. Limitirali su, odnosno zadržali šansu za povećanje kamatnih stopa za banke u određenoj mjeri. To je bio dobar potez. To je dovelo do toga da, za razliku od EU, gdje je utjecaj porasta bio zaista veliki, ovaj proces nije bio toliko intenzivan na bh. tržištu. Kamatne stope će ostati kakve jesu i ne očekujem porast u budućnosti. Kamatne stope prvenstveno ovise o tržištu", objašnjava.

Jedna od stvari na koju smo se osvrnuli tokom razgovora jesu i POS terminali za plaćanje usluga kartičnim putem. Iako brojne industrije u BiH već odavno nude ove mogućnosti, jasno je kako u brojnim sektorima i dalje nije moguće kupovinu odnosno plaćanje obaviti putem kartica.

Nebrojeno puta građani su se našli u situaciji da uslugu taksija, kupovinu na trafikama ili plaćanje u kafićima, ne mogu realizovati putem POS terminala već da se isključivo mora koristiti gotovina. Tim povodom, predsjednika Uprave smo u razgovoru pitali i šta je zapravo problem pa POS terminali nisu rašireni u svim industrijama u BiH.

"Nisam siguran da je to problem. Status quo je prisutan zbog toga što je Bosna i Hercegovina, to moram priznati, država u kojoj se znatno više koristi gotovina. Ljudi vole gotovinu, umjesto drugih načina plaćanja. Raiffeisen banka u tom kontekstu nudi onakvu vrstu podrške, kakvu klijenti žele. Kada gledam brojeve, Raiffeisen banka ima oko 8.000 POS terminala, a postoje i druge banke koje su na tržištu, tako da imamo još na hiljade POS terminala u upotrebi. Neke industrije su jednostavno naprednije u pružanju usluga svojim klijentima od drugih. Pratim diskusiju i u Austriji, iz političke perspektive intenzivira se komunikacija da uvijek treba postojati opcija plaćanja u gotovini. Dakle, to je nešto što ne vidimo samo u Bosni i Hercegovini već i u drugim zemljama. Dosta toga ovisi i o dobnoj strukturi. Imam djecu od 19 i 17 godina, oni nemaju gotovinu u džepovima, dok je recimo moj otac, koji ima 75 godina, drugačiji. On voli da ima gotovinu i i želi da vodi računa o troškovima na taj način. Mnogi ljudi zbog toga vole gotovinu, jer žele da na taj način imaju kontrolu i uvid u svoje finansije i troškove", pojasnio je.

Na kraju intervjua, Schnabl se osvrnuo i na ciljeve Raiffeisen banke u 2025. godini.

"Naš glavni cilj je da nastavimo kvalitetno pružati uslugu našim klijentima, a klijent je taj, koji bira na koji način želi poslovati sa nama, digitalno ili putem poslovnice. Upravo zbog toga, želimo investirati više u našu infrastrukturu, izgled naših poslovnica, kao i u radno okruženje naših zaposlenika. Naša ambicija u Bosni i Hercegovini je da utičemo na ponudu što kvalitetnijih poslova građanima i da im na taj način ponudimo bolju perspektivu, i to želimo nastaviti i u 2025. godini. Ne želimo biti uspješni samo u ekonomskom smislu, već želimo uticati i na cjelokupni poslovni ambijent, koji pruža naša banka i tome se zaista radujemo u 2025. godini", zaključio je u razgovoru za Klix.ba predsjednik Uprave Raiffeisen bank dd Bosna i Hercegovina, Rainer Schnabl.