Prije deset godina su dobijali pomoć od EU i MMF-a, a sada ne znaju šta da rade s novcem
Gerard Brady, glavni ekonomista u najvećem irskom poslovnom lobiju Ibecu, smatra da je najveći problem u tome što se Irska bori pronaći načine kako da taj novac pretvori u ono što je građanima potrebno.
Evropska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF) su prije deset godina morali dati Irskoj zajmove od 67,5 milijardi eura i nametnuti joj kontroverzan program štednje. Ova zemlja je i dalje oprezna, štedeći za penzije te za klimatske i infrastrukturne izazove.
Ekonomija joj je prošle godine rasla pet puta brže od očekivanog. Prošle godine je bila u budžetskom plusu od 8,3 milijardi eura dok je godinu ranije bila u budžetskom plusu od 8,6 milijardi eura. Irci očekuju da će u periodu od 2024. do 2027. skupiti 38 milijardi eura viška.
Razlog zašto je budžet prepun jesu prihodi od poreza na dobit od globalnih kompanija sa sjedištem u Irskoj. Uglavnom je riječ o tehnološkim i farmaceutskim kompanijama. Irska vlada je tim porezima prošle godine osigurala 23,8 milijardi eura te je projekcija da će ove godine osigurati 24,5 milijardi eura.
Prema pisanju britanskog poslovnog lista Financial Timesa, ovaj novac se štedi jer su svjesni da ovakav finansijski priliv neće biti trajan. To je doprinijelo tome da će dva državna penziona fonda do 2035. imati višak od čak 100 milijardi eura.
Dio novca je iskorišten za otplatu dugova te je tako snižen omjer duga i bruto domaćeg proizvoda (BDP) ispod 76 posto dok je dio novca iskorišten za finansiranje mjera usljed pandemije koronavirusa.
Međutim, ekonomisti su u bojazni da bi dugoročna štednja mogla naštetiti državi jer se veliko bogatstvo ne koristi za rješavanje infrastrukturnih problema kojih ima mnogo. Mišljenja su da bi milijarde viška bile korisne za rješavanje stambene krize, ublažavanju izazova električne mreže, opskrbe vodom, zdravstvenog sistema i javnog prijevoza.
Ekonomista David McWilliams je ukazao da postoji ogromna potreba za javnim investicijama te je konstatirao da višak novca predstavlja priliku koja se pruža jednom u generaciji. Ipak, irska vlada je najavila budžetsku potrošnju od 6,9 milijardi eura i porezne mjere od 1,4 milijarde eura. Time će primijeniti samonametnuto pravilo da povećanje potrošnje ne bude veće od pet posto godišnje.
Predavačica na Tehnološkom univerzitetu u Dublinu Emma Howard je istakla da bi se višak budžetskog novca trebao usmjeriti na društvene probleme. Naime, podaci EU govore da su stanovnici Irske najusamljeniji u Evropi.
Nadalje, dobar način kako kratkotrajni višak novca pretvoriti u dugoročni priliv je poticanje poduzetništva ili za poboljšanje sistema planiranja i ubrzanje dobijanja dozvola.
Zašto je potrebno ubrzati procedure za dobijanje dozvola kazuje i to da su daleko probijeni rokovi nove nacionalne dječje bolnice, što je za posljedicu imalo da su se troškovi njene izgradnje povećali za čak četiri puta. Izgledno je da će se nastaviti priliv u irski budžet, piše Financial Times.
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
