Prijeti li eurozoni nova dužnička kriza: Sve oči su uprte u Pariz

Desetogodišnje francuske državne obveznice su nedavno imale veći prinos od grčkih državnih obveznica. Iako su berze ignorirale budžetsku krizu u Parizu, ova kriza je značajno utjecala i na devizno tržište. Naime, vrijednost eura je smanjena u odnosu na dolar za 0,7 posto, zbog čega je jedan euro nedavno iznosio 1,05 dolara, što je blizu godišnjeg minimuma od 1,03 dolara.

Razlog za zabrinutost na tržištu je i izjava predsjednika Revizorskog suda Francuske Pierra Moscovicija da je finansijska situacija ove država opasna.

Francuski premijer Michel Barnier, koji vodi manjinsku vladu, namjerava usvojiti budžet za 2025., bez izglasavanja u parlamentu jer je to ustavno moguće. Opozicija je najavila izglasavanje nepovjerenja vladi ako Barnier to učini. Vlast i opozicija nemaju konsenzus oko budžeta.

Ako Barnier bude pristao na opozicione zahtjeve za većom budžetskom potrošnjom, upitno je da li će se moći adekvatno reagirati na budžetski deficit od 60 milijardi eura. Rast deficita će značiti pogoršanje ekonomske situacije. Omjer francuskog duga u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) iznosi 112,2 posto, što je znatno više od prosjeka eurozone. Samo su Grčka i Italija u lošijem položaju po ovom pitanju.

Pretpostavka Evropske komisije je da će se omjer francuskog duga u odnosu na BDP tokom naredne godine povećati na 115 posto, a u 2026. godini na 117 posto. Pravilo Evropske unije je da taj omjer ne bi trebao biti veći od 60 posto.

Shodno prethodno navedenom, ostaje neizvjesno kako će Francuska staviti pod kontrolu svoje budžetske probleme. Ako Barnierova vlada padne nakon samo tri mjeseca vlasti, novi izbori ne bi mogli biti održani prije jula sljedeće godine. Ako vlada ostane pri svom, spor između vlasti i opozicije oko budžeta će se nastaviti na sljedećim sjednicama kojih ove godine ima još dvije.