Procjenjuje se da će ovogodišnji rast BDP-a u BiH iznositi 2,8 posto
Danas je objavljen izvještaj koji govori o regionalnim ekonomskim perspektivama, a pokazuje ublažavanje inflatornih pritisaka u odnosu na prošlu godinu, koju je obilježilo usporavanje privrede zbog visokih cijena energenata koje su rezultat rata u Ukrajini.
Iako se očekuje da će se rast ubrzati, prognoza je nešto ispod projekcija iz septembra prošle godine, uz reviziju naniže od 0,2 procentna poena.
To je dijelom zbog sporijeg rasta od očekivanog početkom 2024. godine u centralnoj Evropi i baltičkim državama, što odražava spore ekonomske performanse Njemačke.
Ekonomije južnog i istočnog Mediterana suočavaju se sa slabim rastom kao rezultatom prelijevanja iz rata u Gazi i smanjenih fiskalnih stimulansa u Egiptu, dok se doprinosi rastu srednje Azije iz posredničke trgovine izjednačavaju i očekuje se da će biti skromniji u budućnosti.
Kako su se cijene energije i hrane smanjivale od 2022. godine, inflacija u regijama EBRD-a pala je na prosječnih 6,3 posto u martu 2024. godine sa maksimuma od 17,5 posto u oktobru 2022. godine.
Iako je ovaj pad bio brži nego što se očekivalo prije godinu dana, inflacija je ostala dva procentna poena iznad nivoa prije pandemije koronavirusa.
Ovaj obrazac odražava trendove u naprednim ekonomijama, gdje je inflacija opala, ali ostaje iznad ciljeva centralnih banaka.
Od zemalja regije najveći rast BDP-a u 2024. godini bi trebalo imati Kosovo 4,0 posto, a najmanji Sjeverna Makedonija 2,5 posto. Srbija i Crna Gora očekuju rast od po 3,5 posto, Hrvatska 2,9 posto, Slovenija 2,3 posto.
