Propala jedna od najvećih banaka u SAD-u, čeka li nas finansijska kriza poput one iz 2008.
Osnovana 1983., SVB banka se specijalizovala za bankarstvo za tehnološke startupove. Osiguravala je finansiranje za gotovo polovinu američkih tehnoloških i zdravstvenih kompanija u njihovim poduhvatima.
Iako relativno nepoznata izvan Silicijske doline, SVB je bila među 20 najvećih američkih komercijalnih banaka, s 209 milijardi dolara ukupne imovine na kraju prošle godine, prema američkom regulatornom tijelu FDIC.
Podsjetimo da je velika finansijska kriza 2008. godina izazvana upravo propašću nekih od najvećih američkih banaka.
Zašto je propala ?
Ukratko, u slučaju SVB došlo je do klasičnog "naleta na banku" tj. masovnog povlačenja novca od strane investitora i osoba i kompanija koje su novac držale u ovoj banci.
Duža verzija je malo komplkovanija i nekoliko je faktora djelovalo skupa i dovele do propasti 16. najveće banke u SAD-u.
Prvi faktor su bile Federalne rezerve, koje su prije godinu dana počele podizati kamatne stope kako bi smanjile inflaciju. FED je krenuo agresivno, a viši troškovi zaduživanja umanjili su zamah tehnoloških dionica koje su koristile SVB-u.
Više kamatne stope također su smanjile vrijednost dugoročnih obveznica koje su SVB i druge banke masovne koristile tokom ere ultraniskih, gotovo nultih kamatnih stopa. SVB-ov portfelj obveznica vrijedan 21 milijardu dolara donosio je u prosjeku 1,79 posto, a naprimjer trenutni prinos od 10-godišnjih obveznica je oko 3,9 posto.
U isto vrijeme, rizični kapital počeo je presušivati, prisiljavajući startupove da povuku sredstva koja drži SVB. Dakle, banka je sjedila na brdu nerealiziranih gubitaka u obveznicama baš u trenutku kada je tempo povlačenja klijenata eskalirao.
Početak panike
U srijedu je SVB objavio da je prodao hrpu vrijednosnih papira s gubitkom, te da će također prodati 2,25 milijardi dolara u novim dionicama kako bi ojačao svoju bilancu. To je izazvalo paniku među ključnim kompanijama za rizičnu kapital, koje su navodno savjetovale kompanijama da povuku svoj novac iz banke.
Dionice banke počele su padati u četvrtak ujutro, a do poslijepodneva su povukle dionice drugih banaka prema dolje jer su se ulagači počeli bojati ponavljanja finansijske krize iz 2007.-2008 godine.
Do petka ujutro trgovanje dionicama SVB-a je zaustavljeno i odustalo je od nastojanja da brzo prikupi kapital ili pronađe kupca. Kalifornijski regulatori su intervenirali, zatvorili banku i stavili je u stečaj pod Federalnom korporacijom za osiguranje depozita.
Strah od širenja propasti se smanjuje
Uprkos početnoj panici na Wall Streetu, analitičari kažu da je malo vjerovatno da će kolaps SVB-a pokrenuti domino efekt koji je zahvatio bankarsku industriju tokom finansijske krize 2008.
"Sistem je bolje kapitaliziran i likvidan nego kao što je ikada bio", rekao je glavni ekonomist Moody'sa Mark Zandi. "Banke koje su sada u problemima su premale da bi predstavljale značajnu prijetnju širem sisitemu."
Najkasnije do ponedjeljka ujutro, svi osigurani deponenti imat će puni pristup svojim osiguranim depozitima, prema FDIC-u. Isplatit će neosiguranim štedišama "unaprijed dividende unutar sljedeće sedmice."
Nije bilo jasno koliko je njenih depozita trenutno iznad granice osiguranja od 250.000 dolara, ali prethodna regulatorni izvještaji pokazali su da je velik dio depozita Silicon Valley Bank premašio tu granicu.
Dakle, iako je šira propast malo vjerovatna, manje banke koje su nesrazmjerno vezane za industrije bez novca kao što su tehnološka i kripto mogu biti u teškoj iskušenju, smatra Ed Moya, viši tržišni analitičar u Oandi.
"Svi na Wall Streetu su znali da će Fed-ova kampanja povećanja kamatnih stopa na kraju nešto slomiti, a upravo sada to ruši male banke", rekao je Moya u petak.
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
