Rukovodilac Porezne uprave FBiH Admir Omerbašić: Rast fiskalnog prometa u Orašju je nerealan

U jednoj grupi su oni koji smatraju da porez treba biti što viši kako bi javni sektor bio što bolji i izdašniji, a primjer za to jesu nordijske države. U drugoj grupi su oni koji smatraju da porez treba biti što niži jer javni sektor treba biti minimalan, odnosno da bi što više novca ostalo građanima.

Međutim, ekonomisti smatraju da Bosna i Hercegovina ima visoke poreze, ali da je uprkos tome njen veliki javni sektor neučinkovit i rastrošan. To znači da građani dobrim dijelom ne dobijaju ono za šta su već platili.

Njihovo nezadovoljstvo time je utoliko veće zbog korupcije i nepotizma u javnom sektoru, kao i zbog toga što smatraju da je porezna politika neadekvatna. O nekim od ključnih poreznih aspekata u Federaciji Bosne i Hercegovine razgovarali smo s rukovodiocem Porezne uprave FBiH po ovlaštenju entitetske vlade Admirom Omerbašićem.

Teme intervjua s Omerbašićem bili su i neizdavanje računa, šta je uzrok znatnog rasta fiskalnog prometa u februaru u Orašju i da li odluka o rastu minimalne plate utječe na broj (ne)zaposlenih.

Dojam je da su kontrole porezne inspekcije intenzivirane nakon odluke entitetske vlade o rastu minimalne plate. Jesu li one zaista intenzivirane i, ako jesu, šta je razlog za to?

Porezna uprava je u u skladu od početka 2025. intenzivirala inspekcijske nadzore, u cilju provjere zakonitosti poslovanja poreznih obveznika. Kao što je poznato, provođenje pojačanih inspekcijskih nadzora bilo je najavljeno i ove aktivnosti nisu povezane s odlukom o povećanju minimalne plate u FBiH.

Prema službenim evidencijama Uprave, u prva dva mjeseca ove godine bilo je 2.430 inspekcijskih nadzora - brzih kontrola u kojima je zatečeno 378 neprijavljenih radnika.

Otkriven je 31 objekat koji nije imao odobrenje za rad, 20 objekata bez instaliranog fiskalnog uređaja i 660 obveznika fiskalizacije koji nisu evidentirali promet preko fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćena su 244 objekta i u 1.012 kontrola izdati su prekršajni nalozi s izrečenim novčanim kaznama u iznosu 2,58 miliona KM.

Rezultati izvršenih kontrola pokazali su da 42 posto poreznih obveznika svoje nije uskladilo poslovanje sa zakonima FBiH.

Koje su to najučestalije nepravilnosti koje zatičete prilikom inspekcijskih kontrola?

Nepravilnosti koje se otkrivaju u toku inspekcijskog nadzora i zbog kojih su izricane sankcije su: rad bez odobrenja nadležnog organa, angažman neprijavljenih radnika, nepodnošenje poreznih prijava, neposjedovanje instaliranog fiskalnog uređaja, neevidentiranje prometa, neažurno slanje dnevnih izvještaja na server Porezne uprave FBiH i sl.

Napomenuo bih da ćemo u cilju povećanja porezne discipline i u narednom periodu nastaviti inspekcijske nadzore kod poreznih obveznika.

Koji su najveći izazovi u radu Porezne uprave?

Kao i u dosadašnjem periodu, suočavamo s određenim izazovima u svojoj organizaciji, a samo neki od njih su kadrovski resursi i njihove mogućnosti da odgovore, odnosno da provedu sve aktivnosti koje se postavljaju pred Upravu kod predstojeće fiskalne reforme.

U saradnji s entitetskim ministarstvom finansija poduzimamo aktivnosti koje su neophodne za provođenje planirane fiskalne reforme i sve svoje aktivnosti usmjerili smo u tom pravcu.

Zadaci koje smo postavili u ovoj godini su povećanje naplate javnih prihoda, jačanja porezne svijesti i discipline poreznih obveznika. Posebno ćemo se posvetiti nadzoru i otkrivanju poreznih obveznika koji ne poštuju Zakon o Poreznoj upravi FBiH te druge zakone i podzakonske akte.

Osim toga, posvetit ćemo se poboljšanju uslova rada svojih zaposlenika, nabavku neophodne opreme i sredstava za rad, povećanje plata i ostvarivanje drugih prava radnika, što će doprinijeti većem zadovoljstvu zaposlenika koji izvršavaju veoma složene i teške poslove za dobrobit svih nas.

Pojedini privredni subjekti različitih djelatnosti ne izdaju račun kupcima. Među njima su i oni kojima je to svakodnevna praksa. Zašto je to tako?

Rezultati provedenih inspekcijskih nadzora pokazali su da značajan broj obveznika fiskalizacije ne evidentira promet putem fiskalnog uređaja i ne izdaje izdaje fiskalne račune, zbog čega smo u toku kontrola izrekli novčane kazne koje su zakonski propisane u rasponu od 2.500 KM do 20.000 KM za pravna lica, od 1.000 KM do 3.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu te od 3.000 do 10.000 KM za poduzetnike.

Da bi se smanjile nepravilnosti, koje se utvrđuju kontrolama, potrebno je da svi kontrolni organi, a ne samo Porezna uprava, efikasno izvršavaju svoju funkciju, ali i da se dogradi zakonski okvir kojim bi se onemogućile ovakve pojave.

Nadalje, potrebno je izmijeniti kaznenu politiku kada je u pitanju evidentiranje prometa jer se prema važećoj kaznenoj politici poreznim obveznicima "više isplati" u roku od osam dana uplatiti 50 posto od ukupnog iznosa izrečene novčane kazne nego evidentirati promet.

Shodno odredbama Zakona o fiskalnim sistemima FBiH, obveznici fiskalizacije (pravna i fizička lica) dužni su za svaku prodatu robu ili izvršenu uslugu izdati fiskalni račun, evidentirati svaki pojedinačno ostvareni promet preko fiskalnog uređaja i izvršiti prenos podataka o ostvarenom prometu do servera Porezne uprave.

Spomenutim zakonom je propisano i to da su građani dužni za svaku kupljenu robu ili izvršenu uslugu tražiti fiskalni račun jer se tako tokovi novca stavljaju pod kontrolu, povećava se broj PDV obveznika, povećava se naplata javnih prihoda i finansijskih sredstva u budžetu, iz kojeg se finansira isplata penzija i invalidnina, obrazovanje, zdravstvo, policija, vojska, pravosuđe te izgradnja infrastrukturnih projekata.

Svakodnevno pratimo evidentiranje prometa i u slučajevima smanjenog evidentiranja prometa planiramo i provodimo inspekcijski nadzor. Na osnovu podataka o evidentiranom prometu, osim terenskih kontrola, izvršavaju se i uredske kontrole, odnosno provjera da li obveznici fiskalizacije redovno dostavljaju dnevne izvještaje, jesu li iskazani podaci o ostvarenom prometu realni i provjeravaju se iskazani podaci o reklamiranom prometu.

Da li bi trebalo privredne subjekte osloboditi od izdavanja računa za robu ili uslugu do određene cijene, kao što je to slučaj u nekim drugim državama?

Da bi se uvela "oslobađanja" o kojima govorite potrebno je stvoriti zakonske pretpostavke za to, a što je u nadležnosti zakonodavnih organa vlasti. Porezna uprava kao izvršni organ provodi zakone koje usvoji Parlament FBiH, a na prijedlog entitetske vlade i ministarstva finansija.

Možete li objasniti kako će funkcionisati online fiskalizacija i šta će ona značiti za PU FBiH?

Zakon o fiskalizaciji transakcija je još u formi nacrta i nakon njegovog donošenja, Porezna uprava će od Ministarstva finansija kroz podzakonske akte dobiti upute za implementaciju zakonskog rješenja.

Nacrtom novog zakona o fiskalizaciji je predviđen vrlo mali broj onih koji ne bi morali biti fiskalizovani za djelatnosti kojima se bave. Zašto je to tako planirano?

Fiskalizacija ima veliki značaj za ekonomiju u FBiH, posebno ako se uzme u obzir činjenica da većina savremenih zemalja poduzima napore da raznim mjerama podignu nivo svijesti građana, poreznih obveznika, o potrebi plaćanja poreza. Sigurnom i stalnom naplatom poreza omogućava se ravnomjerno punjenje budžeta, koji kroz finansiranje javnih troškova omogućuje normalno funkcionisanje cijelog društva.

Primjenom Zakona o fiskalnim sistemima u FBiH nastoje se uvesti određeni poslovni standardi, povećati javni prihodi, broj PDV obveznika i povećati porezna disciplina, a smanjiti siva ekonomija i suzbiti nelojalna konkurencija.

U vezi Nacrta zakona o fiskalizaciji transakcija i informacija vezanih za djelatnosti i obveznike koji podliježu obavezi fiskalizacije potrebno je da se obratite Ministarstvu finansija koje učestvuje u izradi propisa. U nadležnosti Porezne uprave bit će primjena zakona kada bude usvojen.

Prihodi od poreza kontinuirano rastu. Da li je to posljedica prvenstveno inflacije?

Tačno je da prihodi po osnovu direktnih poreza i doprinosa iz godine u godinu kontinuirano rastu jer smo sve svoje aktivnosti usmjerili u pravcu rasta naplate javnih prihoda, jačanja porezne svijesti, povećanja discipline poreznih obveznika i poboljšanja svih poslovnih procesa uopće.

Podsjetit ću da su porezni obveznici u periodu januar - februar 2025. uplatili 1,36 milijardi KM javnih prihoda, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast za 10,23 posto, odnosno za 127,10 miliona KM.

Osim aktivnosti koje u skladu sa svojom nadležnošću poduzimamo za povećanu naplatu javnih prihoda, svakako su zaslužni porezni obveznici koji izvršavaju svoje obaveze, tj. redovno uplaćuju javne prihode. Očekujemo da će povećanje naplate javnih prihoda biti nastavljeno i u narednom periodu.

Šta je uzrok znatnog rasta fiskalnog prometa u februaru u Orašju?

Analizom uporednih pokazatelja za period januar - februar 2024. i januar - februar 2025. utvrdili smo da je rast fiskalnog prometa u februaru ove godine u Orašju posljedica visokog iznosa reklamiranog prometa, koji je jedan porezni obveznik u iznosu 95,58 miliona KM poslao na server Porezne uprave, što je utjecalo na stvarni fiskalni promet u februaru 2024. godine.

Visok iznos reklamiranog prometa umanjio je ukupan iznos stvarnog prometa u februaru 2024. godine, tako da fiskalni promet u februaru 2025. godine pokazuje nerealan rast u poređenju s istim periodom prošle godine.

U februaru je broj nezaposlenih veći za više od 1.700 u odnosu na mjesec ranije. Pojedini ekonomisti tvrde da je to suprotno trendu iz prethodnih godina, a to je da se u februaru smanji broj nezaposlenih u odnosu na januar. Je li prošlomjesečno povećanje broja nezaposlenih uzrokovano odlukom o rastu minimalne plate?

Prošlomjesečno smanjenje broja zaposlenih može biti povezano s različitim faktorima, ali se ne može direktno povezati s odlukom o povećanju minimalne plate jer Porezna uprava ne može utvrditi konkretne uzroke smanjenja broja zaposlenih. Vodimo evidencije, prikupljamo i svakog mjeseca objavljujemo podatke o broju zaposlenih, ali ne vršimo analizu, niti provodimo mjere za povećanje zaposlenosti jer za to nismo nadležni.

Na smanjenje broja zaposlenih mogu utjecati različiti faktori koji uključuju sezonske promjene na tržištu rada, odjavu radnika iz različitih djelatnosti kao što su obrazovanje, građevina, trgovina na malo, uslužne djelatnosti i sl., ali i moguće promjene u strukturi zaposlenosti, koje nisu nužno povezane s povećanjem minimalne plate.

Na osnovu dostupnih podataka s aspekta Porezne uprave, teško je povući direktnu vezu između odluke o povećanju minimalne plate i smanjenja broja zaposlenih u februaru 2025. Ako uporedimo podatke o broju zaposlenih u februaru ove godine s brojem zaposlenih u februaru prošle godine, broj zaposlenih u februaru 2025. je veći za 2.908.

Koji IT sistem koristi Porezna uprava, ko ga održava i da li postoji potreba za nabavku novog IT sistema?

Informacioni sistem koji koristi Porezna uprava je dizajniran i implementiran u skladu s potrebama porezne administracije i zakonskih rješenja za koja je nadležna. No, kao i u drugim oblastima, donošenje novih zakonskih rješenja i njihove izmjene zahtijevaju unapređenje i modernizaciju informacionih sistema koji se dizajniraju i implementiraju u cilju podrške primjeni tih istih zakonskih rješenja.

Dvije osobe konkurišu za direktora Porezne uprave, a žalbeni postupak je okončan. Kada će biti okončan konkurs za izbor novog direktora? Da li postoje političke kočnice u tom procesu?

Za odgovor na ovo pitanje potrebno je da se se obratite drugim nadležnim institucijama.