Samir Mustafić: Cijene kapitala su sada najniže, ASA Banka želi biti oslonac građanima
ASA Banka je posljednjom akvizicijom Vakufske banke postala vodeća domaća banka u FBiH. Šta to konkretno znači za samu banku, a šta za naše bankarsko tržište? Akvizicijom Vakufske banke, ASA Grupacija je još jednom potvrdila opredijeljenost za jačanje domaćeg finansijskog sektora. Plan je da se Vakufska banka pripoji ASA Banci do sredine 2020. godine te smo već pokrenuli aktivnosti kako bismo ispunili sve zakonske procedure i osigurali efikasan proces. Na ovaj način ASA Banka nastavlja realizaciju plana koji smo najavili prije više od tri godine tokom spajanja IK Banke i Moje Banke, a to je izgradnja najveće domaće banke u FBiH koja će pružati oslonac bosanskohercegovačkoj privredi i stanovništvu.
Kada je riječ o utjecaju na bankarsko tržište, konsolidacija je logičan odgovor na značajan višak likvidnosti i veliku konkurenciju koja postoji između banaka. ASA Banka upravo svojim razvojem i neorganskim rastom stvara preduvjete za dugoročni razvoj unutar bankarskog trzišta BiH. Na ovaj način jačamo vlastite kapacitete kako bismo ostvarili svoj zacrtani cilj koji je definiran kroz našu misiju i viziju, a to jeste da budemo oslonac bosanskohercegovačkoj privredi i stanovništvu. Mi smo u više navrata do sada komunicirali da je BiH za nas više od tržišta, jer ovdje živimo i ne namjeravamo da idemo, tako da nam je stalo da cjelokupno društvo ima svoj razvoj. Sve ovo je naravno moguće uvažavajući snažnu vlasničku pozadinu koju ASA Banka ima i izvrstan kolektiv motiviranih uposlenika.
Kakvi su dalji planovi ASA Banke te koji su njeni kratkoročni i srednjoročni ciljevi? ASA Banka dobro poznaje ekonomsku situaciju u državi te prepoznaje zahtjeve i potrebe klijenata. Kako smo više puta naglasili, naš cilj je dodatno širenje i izgradnja jake i konkurentne domaće banke. U Banci ostajemo dosljedni našoj viziji i misiji uz unapređenje svih poslovnih procesa i jačanje digitalnih kanala poslovanja. Uporedo s procesom spajanja nastavljamo dodatno jačati našu uslugu prema klijentima i cilj nam je kroz jednu modernu i jednostavnu komunikaciju približiti naše usluge i proizvode.
Kao domaća banka, želimo stanovništvu pružiti oslonac i finansijsko savjetovanje koje je neophodno i evidentno potrebno prema svim dostupnim izvještajima. Naši klijenti, kao i cjelokupno tržište su prepoznali ASA Banku kao jedan relevantan faktor unutar bankarskog sistema, a uz pouzdanost i dosljednost u komunikaciji i odnosu prema klijentima kreiramo dugoročno partnerstvo. Imajući u vidu da se sve odluke donose unutar BiH, to nam daje značajnu prednost u brzini i realizaciji zahtjeva. Kroz proces digitalizacije koji će biti do kraja implementiran prema lokalnim potrebama, banka će zasigurno imati još direktniji kontakt sa svojim klijentima.
Kako ocjenjujete godinu koja je iza nas, osim samih akvizicija, šta je ona donijela? ASA Banka bilježi rast u svim segmentima poslovanja. Aktiva banke na kraju 2019. iznosi oko 550 miliona KM, a nakon pripajanja Vakufske banke iznosit će oko 900 miliona KM. U segmentu kreditiranja i plasmana ASA Banka iz godine u godinu bilježi značajan razvoj, što u konačnici predstavlja neto rast kreditnih plasmana u posljednje tri i po godine od 50 posto, što je dosta iznad tržišnog prosjeka.
Banka je nastavila proces rebrendinga svojih poslovnica koje su uređene u skladu s prepoznatljivim korporativnim identitetom banke i u potpunosti prilagođene potrebama i željama klijenata. Pored tržišne orijentacije banka je ulagala značajne napore u ispunjenju svih novih regulatornih zahtjeva koji su bitni da banka ima sve neophodne kontrolne procese koji će minimizirati sve ključne rizike. Na ovaj način ASA Banka daje dodatnu sigurnost svojim klijentima za deponirana sredstva. Naši klijenti su prepoznali ASA Banku kao stabilnog partnera i možemo se pohvaliti značajnim povećanjem stanja depozita od nastanka pa do danas, a on iznosi oko 40 posto.
Pozitivan trend poslovanja i sve veći broj zadovoljnih klijenata motiv su da ASA Banka nastavi raditi na svim procesima kako bi ostala dugoročni partner i oslonac za bh. privredu i građane, te brzo i fleksibilno odgovorila na zahtjeve tržišta. Vjerujemo da svako pojedinačno, vlastitim primjerom i konkretnim aktivnostima u svim segmentima djelovanja, može dati doprinos izgradnji prosperitetnog društva i veliki nam je motiv da to dokažemo i unutar bankarskog sektora gdje postoji ogromna konkurencija.
Koliko je za banku olakšavajuća okolnost kad je dio jedne velike i raznolike grupacije kao što je ASA Grupacija?
Ako uzmemo u obzir grupacijsku povezanost s kompanijama u oblasti osiguranja, zdravstvenih usluga, rent-a-car, mode i namještaja, naši klijenti će imati priliku da ostvaruju mnoge pogodnosti kroz poslovanje s ASA Bankom, što nijedna druga banka na tržištu u ovom obimu ne može ponuditi. Ova činjenica nam otvara mnoge mogućnosti koje trebamo iskoristiti zajedno s našim klijentima.
Bankarski sektor kod nas, kao i društvo u cjelini, vodi borbu s odlaskom stanovništva. Kako se ASA Banka nosi s tim? Pored jake vlasničke pozadine, drugi ključni faktor za uspjeh je zdrav kolektiv i motivirani uposlenici. Oba ova faktora su jednako važna za dugoročni uspjeh. Ono što svi vidimo jeste realan odliv radne snage. Evidentno je da su se, nakon liberalizacije tržišta rada, odnosi ponude i potražnje promijenili. Poslodavci moraju aktivnije voditi brigu o svojim uposlenicima, a pogotovo kvalitetnom kadru. Mi unutar ASA Banke smo prepoznali ovu činjenicu i znamo da se kvalitetni radnici ne podrazumijevaju. Istovremeno smatram da treba doći i do liberalizacije radnog okruženja unutar BiH zato što je jedan od ključnih faktora otvorene ekonomije slobodan protok kapitala i radne snage. U budućnosti moramo biti spremni i na priliv radne snage u BiH iz trećih zemalja kako bi naše tržište postalo konkurentnije i pogodnije za ekonomski razvoj koji je potreban.
Na kraju septembra 2019. godine ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su 12,89 milijardi KM, što je najviši zabilježeni nivo. Šta to znači iz bankarske perspektive te da li toliki priliv banke imaju gdje i plasirati? Trenutno je ponuda novca dosta veća od potražnje, što za efekt ima smanjenje cijene kapitala. Iz bankarske perspektive naravno ova činjenica ne pogoduje samom poslovanju banke, ali uvažavajući okolnosti unutar BiH, to ne pogoduje ni privredi. Ovdje posebno želim istaći činjenicu da nemamo dovoljno investicija koje mogu apsorbirati kapital unutar države. Ja bih bio presretan da cijene ostanu kakve jesu, ali da imamo gdje plasirati novac. S druge strane, trenutna cijena kapitala je na najnižem nivou s tim da realni sektor ne ostvaruje neophodni rast koji je potreban uvažavajući nisku bazu ekonomskog razvoja koju imamo.
Nerealno je da očekujemo da komercijalne banke plasiraju novac u projekte koji su prerizični. Banke ipak moraju biti odgovorne i osiguravati sigurnost povrata novca svojim deponentima od kojih dobijaju novac na povjerenje. Dalji trendovi na ovu temu će sigurno biti refleksija dešavanja u Njemačkoj kao najrelevantnijem tržištu unutar EU koje dominantno utječe na monetarnu politiku i stanje unutar EU i naslonjenih tržišta kao što je i naše.
