Senad Softić: Prodaja tone zlata deviznih rezervi je bila opravdana, uvodi se novi sistem plaćanja

Danas imamo stabilan valutni odbor s koeficijentom pokrića domaće valute deviznim rezervama od preko 106 posto. Kapital Centralne banke iznosi gotovo milijardu KM, a naše neto devizne rezerve iznose 15,5 milijardi KM.

Očekivana neto dobit do kraja godine je skoro 265 miliona KM, a očekivana uplata dijela dobiti u budžet institucija Bosne i Hercegovine za 2023. bit će u iznosu od 70 miliona KM. Svojim predanim radom Centralna banka je stvorila pretpostavke da očekivana dobit za 2024. bude viša od 335 miliona KM, a da uplata dobiti u budžet institucija Bosne i Hercegovine za tu godinu bude u iznosu preko 100 miliona KM.

Bilo je mnogo izazova, posebno kada se uzme u obzir period i kroz šta smo sve prošli, samo ću izdvojiti dugogodišnji period negativnih kamatnih stopa, period pandemije i početak rata u Ukrajini. Uprkos svim navedenim izazovima, Centralna banka nije stagnirala.

Kontinuirano smo se razvijali i rasli, dajući doprinos privredi i građanima da sigurnije i lakše planiraju svoje biznise sa stabilnom valutom. Centralna banka je osnažila povjerenje javnosti u domaću valutu i osigurala visok stepen reputacije u međunarodnim finansijskim krugovima.

Osim osnovnog cilja - stabilnosti domaće valute, intenzivno se radilo na unapređenju glavnih funkcija i modernizaciji poslovanja u skladu s najboljim praksama i međunarodnim standardima.

Kontinuirano smo radili na unapređenju naših najvažnijih poslovnih funkcija, kao što su investiranje deviznih rezervi, rad s gotovim novcem, platni sistemi, makroekonomske projekcije, statistika, compliance (osiguranje i praćenje usklađenosti s propisima), transparentnost u radu, informatička stabilnost, finansijska stabilnost, ljudski resursi, nabavke, finansijska inkluzija, kontinuitet poslovanja i td.

Dodatno su se aktivnosti vodile i na društveno odgovornom djelovanju, razvoju finansijske edukacije i inkluzije, u koju je samo tokom prošle godine bilo uključeno više od 1.000 učenika i profesora iz osnovnih i srednjih škola širom Bosne i Hercegovine, te očuvanju okoliša kroz zelene projekte, što uključuje i investiranje u zelene obveznice.

Naš rad i doprinos je prepoznat i priznat, kako u Bosni i Hercegovini, tako i van države, o čemu svjedoče i nagrade renomiranih svjetskih institucija. Sve navedeno su dobre pretpostavke za izvjestan dalji rast i razvoj institucije, uz očuvanje visoke reputacije i povjerenja domaće i inostrane javnosti.

Kako komentarišete MMF-ovu sugestiju da je Bosni i Hercegovini za nastavak ublažavanja inflacije potreban rast kamatnih stopa?

To je svakako prikladan teorijski odgovor kada je inflacija generisana snažnom potražnjom. Kada je ekonomija u fazi ciklusa gdje trenutna ekonomska aktivnost raste znatno brže od potencijala, zaista je rješenje destimulisati potrošnju podizanjem kamatnih stopa. Međutim, kada je šok na strani ponude, kao što je slučaj od jeseni 2021., a posebno sa početkom rata u Ukrajini, situacija je složenija.

Ekonomija je već usporena zbog niza faktora koji nisu monetarne prirode i svaki dodatni rast kamatnih stopa bi je dodatno usporio. Također bih naglasio da Centralna banka ne može svojim instrumentima utjecati na kamatne stope u zemlji, nego su rezultat poslovne politike komercijalnih banaka i drugih faktora.

Da li je smanjivanje novčane mase u opticaju jedino sredstvo borbe protiv inflacije?

Centralna banka posluje u aranžmanu valutnog odbora, što znači da u opticaju ne može biti niti jedna KM više od protuvrijednosti u sidrenoj (pričuvnoj) valuti koju neko želi zamijeniti za domaću valutu.

Samim tim, jasno je da smanjenje novčane mase, u kontekstu okvira monetarne politike u Bosni i Hercegovini, ne može biti učinkovito sredstvo borbe protiv inflacije. Uostalom, Centralna banka kao valutni odbor nema direktan utjecaj na količinu novca u opticaju.

Pojedini ekonomisti ne misle da je bila dobra prošlogodišnja odluka Centralne banke da proda više od tone zlata deviznih rezervi. Smatraju da se ta prodaja ne može opravdati trenutačnim gubitkom vrijednosti zlata. Međutim, sada zlato nikada nije bilo skuplje. Da li je ipak bila greška prodati tonu zlata deviznih rezervi?

Više puta smo komunicirali kako je to bila dobro izanalizirana i opravdana odluka koju smo donijeli preventivno, djelujući na očekivani izuzetan rast kamatnih stopa.

Odnosno, djelujući na prelazak iz negativnih kamata u pozitivne, prilagođavajući naš portfolio deviznih rezervi kako bi mogli amortizovati vezane rizike i stvoriti pretpostavke za ostvarenje pozitivnih efekata od investiranja. Naš ovogodišnji rezultat, najbolji od osnivanja Centralne banke, upravo je potvrda tome.

Naša analiza ukazuje da smo restrukturiranje portfolija u tom iznosu, određenim mjerama ostvarili i ostvarujemo višestruko pozitivan efekat od tada do danas.

Da nismo prodavali zlato na razlici u tadašnjoj i sadašnjoj cijeni na prodate količine, ostvarili bi knjigovodstvenu razliku od nekih šest miliona eura. I gotovo izvjesno ne bi bili u mogućnosti ostvariti ni približne rezultate. Uz napomenu da je ta cijena podložna vrlo visokoj volatilnosti (promjenjivosti), pa za nekoliko mjeseci, hipotetski može da bude niža i od one po kojoj smo prodali.

Šta je s projektom izgradnje zgrade Centralne banke, a koja je trebala biti izgrađena u sarajevskom parku Hastahana?

Mi smo zakonit i legalan, uknjižen u zemljišne knjige vlasnik parcele u Kranjčevićevoj ulici Sarajevo. Parcelu smo kupili po odluci Općinskog vijeća Centar Sarajevo s namjerom izgradnje poslovnog objekta, ispunjavajući sve ugovorne obaveze. Kupili građevinsku parcelu, bivši parking za automobile.

Međutim, Općina Centar je na sve moguće načine opstruirala taj ugovor, tako da smo na kraju bili prinuđeni u zaštiti interesa Centralne banke pokrenuti sudsku tužbu s odštetnim zahtjevom.

Podsjećam da smo mi bili zagovornici parka, zelenila, igrališta i drugih sadržaja na širem lokalitetu. Čak smo i idejni projekat naše glavne jedinice Sarajevo prilagodili tom ambijentu, što je dostupno javnosti na uvid. Žao nam je da smo onemogućeni, jer bi to već sada bio visoko funkcionalan i reprezentativan prostor u Sarajevu, a ne u stanju kakvom se sada nalazi.

Centralnoj banci i glavnoj jedinici Sarajevo je prijeko potreban adekvatan poslovni prostor, kakav imaju druge jedinice u Banjoj Luci i Mostaru te sam uvjeren će nova uprava, nakon što se detaljno upozna sa situacijom i postojećim rizicima, uočiti istu ovu potrebu. To je jedina ispravna i odgovorna odluka u interesu državne institucije. Sve drugo predstavlja veliki rizik za poslovanje, ali i preuzimanje odgovornosti za donesene odluke.

Na čemu će Centralna banka u budućnosti raditi?

Jedan od najvažnijih zadataka pred Centralnom bankom je integracija u sistem plaćanja euro zone (SEPA - Single Euro Payment Area) i uspostava instant plaćanja (Integracija u TIPS - Target Instant Payment) kojim bi, osim ekonomske integracije u euro zonu, donio velike koristi za privredu, građane, institucije Bosne i Hercegovine i našu dijasporu, jer bi platne transakcije bile brže, efikasnije, transparentnije, sigurnije i što je najvažnije - jeftinije.

Projekat je već započeo i realizuje se uz pomoć USAID-a, Svjetske banke i Evropske komisije sa kojima smo uspostavili izuzetnu saradnju. Uključili smo se u projekat dalje modernizacije platnih sistema sa Svjetskom bankom i ostalim državama Zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo). Pri kraju su pregovori sa Svjetskom bankom o novoj saradnji, što je izuzetno važno za budućnost.

Vaš lični osvrt na proteklih osam i po godina mandata guvernera u Centralnoj banci?

Kada sagledam sve ovo vrijeme, mogu reći da sam ponosan na instituciju, službenike i sebe te zahvalan na uspješnoj saradnji svim domaćim i međunarodnim institucijama. Bila mi je čast biti na čelu jedne ovakve institucije, potpuno uvjeren da sam uspješno proveo sve zadatke i ispunio misiju koja mi je povjerena, časno služeći interesima Centralne banke, građanima i privredi naše države. Dozvolite mi da na kraju vašim čitateljima zaželim sretnu i uspješnu 2024. godinu.