Sprema li se veliki bankarski transfer: Slovenci "zagrizli" za Addiko, ali pitaju se i biznismeni iz Srbije
Naime, Nova Ljubljanska banka (NLB) objavila je prije nekoliko dana namjeru da pokrene javnu ponudu dobrovoljnog preuzimanja u gotovini s ciljem stjecanja kontrole nad Addiko bankom uz naknadu od 20 eura po dionici.
Uzevši u obzir činjenicu da NLB trenutno nema dionice u Addiku, ovim potezom namjeravaju steći značajan većinski dio u ovoj banci.
"NLB je impresioniran razvojem sposobnosti Addiko Grupe kao specijalizirane potrošačke banke sa sve važnijim modelom digitalne isporuke. Vjerujemo da bi ove mogućnosti značajno upotpunile NLB-ov univerzalni bankarski model i ubrzale ostvarivanje naših ambicija u okviru strategije 2030. Osim što će NLB Grupi pružiti veći obim i sposobnost u četiri zemlje u kojima smo prisutni (Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora), Addiko bi našim matičnim geografskim položajima dodao i važno tržište Hrvatske", rekao je izvršni direktor NLB-a Blaž Brodnjak.
Ovakav razvoj događaja i ponudu cijene dionica od 20 eura, iz NLB-a su okarakterisali kao vrlo atraktivan i rijedak događaj za sve dioničare Addiko Banke.
"Ponuđena cijena dionica podrazumijeva premiju od 22,15 posto u odnosu na šestomjesečnu količinsko ponderisanu prosječnu cijenu dionice od 16,37 eura. To također podrazumijeva premiju od 4,99 posto u odnosu na cijenu od 15. maja, posljednjeg trgovačkog dana prije objave NLB-a", naveli su iz ove banke.
Slovenci nisu jedini
Ipak, cijela priča o kupovanju dionica za NLB neće proći "glatko" s obzirom na to da su u cijelu priču uključeni i veći dioničari Addiko Banke.
Osim NLB Banke, za kupovinu većeg paketa dionica interes su iskazali i ulagači iz Srbije, a jedan od njih je i Miodrag Kostić, čovjek koji je vlasnik finansijskog holdinga Agri Europe Cyprus koji je ponudio 16,24 eura po dionici.
Ono što je zanimljivo u svemu jeste i saopćenje Addiko Banke koja je 21. maja saopćila kako je Alta Pay Grupa, čijj je vlasnik srbijanski biznismen Davor Macura, 1. februara 2024. godine zaključila ugovor u uslovnoj kupoprodaji 6,87 posto dionica Addiko Banke, što je rezultiralo posjedovanjem 9,63 posto glasačkih prava vezanih za dionice i 26,83 posto glasačkih prava putem finansijskih i drugih instrumenata što bi u suštini značilo da ova grupacija posjeduje 36,46 posto vlasništva u Addiko Banci.
"Addiko pomno prati situaciju kako bi razjasnio sve moguće implikacije takvog zakašnjenja", naveli su iz Addiko Banke.
Koliku su pažnju privukle najave o preuzimanju dionica dokaz su i berze te skok koji su zabilježile kako Addiko Banka na Bečkoj berzi, tako i NLB Banka na Ljubljanskoj berzi.
Prema podacima Bečke berze, dionice Addiko Banke u porastu su od 15. maja tj. trenutka kada su izraženi interesi za kupovinu, a zaključno s 21. majem vrijednost je procijenjena na 19,80 eura.
S druge strane, reagovala je i Ljubljanska berza gdje su dionice NLB Banke također zabilježile rast sa 110 eura (15. maj) na 117 eura (22. maj).
Za sada se još uvijek ne može govoriti o tome koja od ovih grupacija ima i najveću prednost pri kupovini Addiko Banke, a ono što se najviše spominje kao problem jesu samo regulatorni propisi što se posebno odnosi na Hrvatsku i dosadašnji neulazak NLB Banke na tržište susjedne zemlje za šta razlog prvenstveno leži u ranijim iskustvima starih deviznih štediša s podružnicama Ljubljanske banke, a što je dobro poznat slučaj i u Bosni i Hercegovini.
Ipak, zaključivanjem posla između NLB Banke i Addiko Banke mogli bi profitirati upravo i hrvatski penzioni fondovi koji izuzetno dobro kotiraju na Ljubljanskoj berzi.
Prema pisanju slovenskog Dela, procijenjena vrijednost hrvatskih penzionih fondova koji kotiraju na Ljubljanskoj berzi iznosi između 850 i 900 miliona eura, a samo ulaganja u NLB Banci iznose 208 miliona eura.
Rasplet bankarske sage trebao bi biti poznat u narednim mjesecima, ali očigledno je kako će se najveća borba za preuzimanje voditi između Alta Pay Grupe te NLB Banke koja je kroz svoju viziju za 2030. godinu upravo širenje tržišta najavila kao jedan od glavnih ciljeva uz povećanje broja klijenata na više od tri miliona.
Afan Kalamujić o minimalnoj plati: Stvara se pritisak na domaćinstva s nižim prihodima
