Šta BiH ima od KM: Da li je bolje preći na euro ili i dalje imati "zakovanu" valutu
Profesor Domljan podsjeća kako je currency board imperijalna tvorevina te da je ona danas spala na svega pet malih zemalja (BiH, Bugarska, Džibuti, Brunej i Hong Kong) i šest mikro država (šest karipskih zemalja) koje su vezale svoju valutu za američki i singapurski dolar,odnosno euro.
"Kod nas je čudno što količina novca u opticaju ne prati stanje tekuće platne bilance, što se može pripisati velikoj podzemnoj ekonomiji. Nema istraživanja ove vrste za BiH, no istraživanja za Džibuti pokazuju da se njihov currency board održava zahvaljujući hawala doznakama tj. neformalnim doznakama iz inozemstva", kaže Domljan.
Zbog nefleksibilnosti finansijskog sektora i javnog sektora, negativni šokovi iz inozemstva se prenose na bh. ekonomiju prvenstveno kroz smanjenje zaposlenosti i smanjenje plaća privatnog sektora.
"Budući da BiH nema monetarnu politiku i politiku deviznog kursa te da joj je fiskalna politika 'zakovana' zakonima, ostaje joj da pumpa agregatnu tražnju deficitima budžeta i gubicima javnih kompanija. Bolje bi bilo poticati agregatnu ponudu smanjenjem poreza, doprinosa i parafiskaliteta, regulative i sl., no čini se da je to posljednje što bi vlasti mogle poduzeti", navodi on.
Profesor Domljan navodi da postoji više alternativa trenutnom stanju koje se očituje kroz kurs 2 KM za 1 euro.
"Nekoliko je mogućnosti. Moguće je vezati KM za euro po drugom kursu, KM za drugu valutu ili za korpu valuta, pustiti KM da pliva ili, što je najbolja opcija, eurizacija. BiH je propustila uraditi ono što su uradili Crna Gora i Kosovo. Te dvije zemlje imaju monetarnu stabilnost kao i BiH, ali bez izvlačenja novca iz džepova građana i firmi zarad, kako pjesma kaže: 'pola pije pola šarcu daje', plaća i zgrada čuvara currency boarda i rashoda budžeta centralnih vlasti. Jednostavno kazano, taj gubitak društvenog blagostanja iznosi onoliko koliko iznosi kamata na količinu novca u opticaju kad bi se taj novac oročio kod neke komercijalne banke", konstatira on.
Domljan navodi i da je dovoljno reći šta drugi utjecajni ekonomisti misle o currency boardu.
"Nobelovac Krugman naziva Hankea, čovjeka koji je uveo currency board u BiH, 'monetarnim Raspućinom', 'prodavačem magle'... Nije zgorega prisjetiti se misli jednog od najvećih ekonomista svih vremena J. M. Keynesa još iz 1945. godine koji kaže 'Postojeći currency boardovi su toliko suludo zastarjeli i nerazumni s gledišta bilo čijeg interesa osim našeg vlastitog. Gledište da zemlja može povećati količinu novca u opticaju samo ako je u mogućnosti da to povećanje stoprocentno pokrije inozemnim resursima pripada, uvjeran sam, dobu koje se više nikada neće vratiti", zaključio je za Klix.ba Vjekoslav Domljan.
Konvertibilna marka (KM) je od 1998. godine u opticaju u našoj zemlji, a zamijenila je bosanskohercegovački dinar. Prilikom uvođenja KM odlukom Centralne banke Bosne i Hercegovine uveden je currency board prema kojem je svaka novčanica bila vezana za njemačku marku, a sada je vezana za euro. Svaka izdana novčanica ima novčano pokriće u eurima.
Upravo je currency board često istican kao najpozitivniji dio skučene monetarne politike u našoj zemlji, garant stabilnosti valute i niske stope inflacije.
