Šta govore grčke i francuske državne obveznice: Od dužničkog ropstva do jedne od najdinamičnijih ekonomija eurozone
No, Grčka je u posljednjih 12 godina poduzela niz ekonomskih mjera kako bi to promijenila. Zapravo, napravila je veliki preokret. Taj preokret se ogleda i u tome da su grčke obveznice krajem ovog mjeseca imale prinos manji od tri posto, što je skoro jednako prinosu od francuskih obveznica. Naime, to znači da kupci grčkih i francuskih obveznica kao kreditori dobijaju skoro jednaku nadoknadu.
S jedne strane je ovo pokazatelj svojevrsne fiskalne renesanse i relativne stabilnosti Grčke koja je bila u dužničkom ropstvu. S druge strane je ovo razlog zabrinutosti za fiskalni i politički put Francuske.
Grčke obveznice
Promjene na grčkom tržištu obveznica su posljedica, kako piše Euronews, fiskalne discipline, ekonomskih reformi i otpornosti na visoke kamatne stope. Analitičari ovu prekretnicu pripisuju održivoj fiskalnoj politici. Da je to tako uočljivo je i u tome da će ovogodišnji budžetski deficit Grčke iznositi 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), premašivši vladin cilj od 2,1 posto.
"Grčka ekonomija nastavlja napredovati, uz snažnu privatnu potrošnju i investicije koje pokreću rast", istakao je analitičar Bank of America Athanasios Vamvakidis.
Prema ocjeni spomenute banke, Grčka je i dalje izolirana od rasta kamatnih stopa u poređenju s ostalim državama eurozone. Veći dio njenog javnog duga je pod niskim kamatnim stopama, s prosječnim rokom dospijeća od 20 godina. Oživljavanje grčkih državnih obveznica je pozitivno utjecalo i na širi finansijski sektor. No, postoje ekonomski i geopolitički rizici koji bi mogli negativno utjecati na navedene promjene.
Francuska pod fiskalnim i političkim pritiskom
Francuske obveznice su suočene s ekonomskim i političkim izazovima, pri čemu je prinos krajem ovog mjeseca iznosio 2,945 posto. Vlada premijera ove zemlje Michela Barniera je na meti kritika zbog toga što namjerava budžetsku potrošnju smanjiti za 60 milijardi eura. S obzirom na to su parlamentarni izbori mogući u julu sljedeće godine, postoji rizik da politički zastoji paraliziraju fiskalne reforme.
Analitičar banke Goldman Sachs Alexandre Stott je primijetio poteškoće u nastojanju da se francuski budžetski deficit smanji sa 6,1 posto BDP-a na pet posto, što je vlada sebi postavila za cilj. Prema njegovim riječima, za očekivati je da će omjer duga u odnosu na BDP do 2027. porasti na 118 posto.
Grčka naspram Francuske
Potpuno različite putanje Grčke i Francuske odražavaju dublje strukturne promjene. Naime, Grčka je sada jedna od najdinamičnijih evropskih ekonomija, podržana poboljšanom kreditnom sposobnošću i fiskalnom disciplinom. S druge strane, Francuska ima brojne izazove, među kojima su starenje stanovništva, visoki troškovi energije i zastoj u produktivnosti.
Prema jesenjoj procjeni Evropskog ureda za statistiku (Eurostat), grčka ekonomija će sljedeće godine porasti za 2,3 posto, u odnosu na 2,1 posto u ovoj godini. Time će ojačati svoju poziciju jedne od ekonomskih najdinamičnijih država eurozone. Nasuprot tome, francuski ekonomski rast će se sljedeće godine smanjiti na 0,8 posto, u odnosu na 1,1 posto u ovoj godini.
Nadalje, procjena je da će se omjer grčkog javnog duga u odnosu na BDP značajno smanjiti sa 151,3 posto, koliko je iznosio ove godine, na 146,8 posto u sljedećoj godini, odnosno 142,7 posto u 2026. godini. Nasuprot tome, procjena je da će se omjer francuskog javnog duga u odnosu na BDP povećati sa 112,7 posto, koliko je iznosio ove godine, na 115,3 posto u sljedećoj godini, odnosno na 117,1 posto u 2026. godini, piše Euronews.
