Stručnjaci nakon odluke Centralne banke: Kamatne stope će padati, a banke će se morati boriti za klijente
Ovom odlukom, osnovicu za obračun obavezne rezerve čine depoziti i pozajmljena sredstva, bez obzira na to u kojoj se valuti nalaze. Odlukom se također utvrđuje jedinstvena stopa obavezne rezerve od deset posto koju CBBiH primjenjuje na osnovicu za obračun obavezne rezerve. Dosadašnja obavezna rezerva iznosila je 17 posto.
Odlukom je, dodatno utvrđeno da Centralna banka na iznos sredstava obavezne rezerve ne obračunava naknadu. Na iznos sredstava iznad obavezne rezerve, CBBiH obračunava naknadu po stopi koja je jednaka 50 posto stope koju primjenjuje Evropska centralna banka na depozite komercijalnih banaka.
"Na nivou Evropske unije, kamatne stope su značajno pale, a prema posljednjoj odluci Upravnog vijeća Centralne banke BiH, doći će do dodatnog pada. U posljednje vrijeme sve je manje investicija, kojima se sa zahtjevom pravna lica obraćaju prema bankama. Banke će se, stoga, morati boriti za klijente, upravo zbog pada kamatnih stopa", izjavio je za Klix.ba. Fuad Kasumović, ekonomski stručnjak i nekadašnji zamjenik ministra finansija BiH.
Kasumović je mišljenja da je banka najsigurnija kada odobri kredit državi. Odlukom o uvođenju negativne kamatne stope naknade na iznose viškova iznad obavezne rezerve na računima rezervi, CBBiH želi podstaći komercijalne banke da iskoriste navedena sredstva za odobravanje kredita stanovništvu i preduzećima.
"Na taj način, država zajedno s bankom direktno ugrožava privredu. Prema mom mišljenju, nije dobro da se vlast zadužuje kod komercijalnih banaka, s obzirom na to da takvi potezi donose određene gubitke", dodao je naš sagovornik.
Viškovi iznad obavezne rezerve komercijalnih banaka na računima rezervi kod CBBiH već duže vrijeme bilježe kontinuiran rast, pri čemu banke u formi viškova na računima rezervi trenutno drže oko 2,5 milijardi KM.
"Rezerve Centralne banke BiH apsolutno treba iskoristiti za nove investicijske cikluse, razvojne svrhe koje u 2016. godini država mora pokrenuti. Zbog hronične nelikvidnosti, realni sektor doslovno vapi za snažnim investicijskim ciklusom, koji će se, uz ova sredstva, multiplicirati. Bilo je krajnje vrijeme da se ova, relativno slobodna sredstva, usmjere u finansijske tokove razvojnog i investicijskog karaktera. Na osnovu ovih sredstava, kroz snažan investicijski ciklus, uposliti će se dodatna domaća radna snaga. Usmjeravanje tih sredstava neće imati negativnog efekta ni po Centralnu banku ni po Valutni odbor", mišljenja je Duljko Hasić, ekonomski analitičar v. d. izvršnog direktora Izvršne direkcije za razvoj poslovanja BH Telecoma.
Hasić dodaje da realni sektor nema drugih mogućnosti. Nema otvorenih povoljnih linija iz Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a.
"Ovo je dobra prilika da se ta sredstva usmjere, ako ne za početak u realni sektor, onda u državne kapitalne projekte poput putne infrastrukture ili energetike. Realni sektor indirektno bi od toga svakako imao koristi", zaključio je naš sagovornik.
Đokovićev kip u Srbiji privukao veliku pažnju: Liči li finalni rad na Novaka?
Kako su se Melania i Donald Trump upoznali: Te noći bio je s drugom ženom, ona ga je ipak pozvala
