Svjetska banka: Najsporije reforme za ravnopravnost žena u posljednjih 20 godina
U izvještaju Svjetske banke se navodi da u 2022. godini globalno prosječno rangiranje indeksa Svjetske banke Žene, biznis i zakon poraslo je za samo pola boda na 77,1, što ukazuje da žene ostvaruju, u prosjeku, tek 77 posto zakonskih prava muškaraca. Prema sadašnjem toku reforme, u mnogim zemljama će žene koje danas ulaze na tržište rada prije otići u penziju nego ostvariti ista prava kao muškarci.
"U vrijeme usporavanja ekonomskog rasta, sve zemlje trebaju mobilizirati svoj puni produktivni kapacitet da bi se nosile s nadolazećom krizom“, rekao je Indermit Gill, glavni ekonomista Grupacije Svjetske banke i viši potpredsjednik za ekonomiku razvoja.
Naglasio je da vlade ne mogu priuštiti da ostave po strani čak polovinu svog stanovništva.
"Uskraćivanje jednakih prava ženama u velikom dijelu svijeta, jednostavno nije fer prema njima. Time se zemljama smanjuje mogućnost za promociju zelenog, otpornog i inkluzivnog rasta“, rekao je.
Indeks Žene, biznis i zakon za 2023. godinu donosi procjenu zakona i propisa 190 zemalja iz osam oblasti koje se odnose na učestvovanje žena u ekonomskoj aktivnosti – mobilnost, radno mjesto, plata, brak, roditeljstvo, poduzetništvo, imovina i penzija. Podaci, obuhvaćeni do 1. oktobra 2022., pružaju objektivno i mjerljivo poređenje zemalja u dosezanju ravnopravnosti žena. Danas, samo četrnaest zemalja, od kojih su sve zemlje visokog dohotka, ima zakone koji ženama daju ista prava kao i muškarcima.
Širom svijeta gotovo 2,4 milijarde žena radnoaktivne dobi još uvijek nema ista prava kao i muškarci. Prevazilaženje rodnih razlika u zapošljavanju dugoročno bi moglo povećati BDP zemalja po glavi stanovnika za prosječno blizu 20 posto. Ako bi žene pokretale i širile svoje poslove po istoj stopi kao i muškarci, studije procjenjuju da bi globalne ekonomske koristi od toga iznosile 5 do 6 biliona dolara.
Tokom 2022. godine u 18 zemalja provedene su samo 34 zakonske reforme vezane za rodna pitanja što predstavlja najmanji broj još od 2001. godine. Većina reformi se odnosila na povećanje plaćenog dopusta za roditelje i očeve, ukidanje ograničenja za rad žena i uvođenje obavezne isplate jednake plate ženama. Da bi se ostvarila značajnija zakonska ravnopravnost žena u svim oblastima obuhvaćenim izvještajem, bit će potrebno još 1.549 reformi. Izvještaj napominje da bi, prema sadašnjem toku reformi, trebalo u prosjeku najmanje 50 godina da se taj cilj ostvari.
Najnoviji izvještaj Žene, biznis i zakon daje sveobuhvatnu procjenu svjetskog napretka u ravnopravnosti žena u prethodnih 50 godina. Od 1970. globalno prosječno rangiranje indeksa Žene, biznis i zakon se popravilo za oko dvije trećine, uz rast sa 45,8 na 77,1 bod.
U prvoj deceniji ovog stoljeća zabilježen je snažan napredak u rodnoj ravnopravnosti. Između 2000. i 2009. godine uvedeno je preko 600 reformi, uz vrhunac od po 73 reforme godišnje u 2002. i 2008. Nakon toga, čini se da je došlo do zamora reformama, naročito u oblastima koje se odnose na tradicionalno ukorijenjene norme, kao što je pravo žena na nasljeđivanje i posjedovanje imovine. Nova analiza podataka pokazuje da ekonomije s tradicionalno većim rodnim razlikama ostvaruju napredak, naročito nakon 2000. godine.
Trenutno je jednakost ekonomskih mogućnosti za žene najveća u zemljama članicama OECD-a sa visokim dohotkom, no važne reforme nastavljene su u zemljama u razvoju. Subsaharska Afrika postigla je značajan napredak prošle godine. Na regiju spada više od polovice svih reformi u svijetu 2022. godine, sa sedam ekonomija, Beninom, Republikom Kongo, Obalom Slonovače, Gabonom, Malavijem, Senegalom i Ugandom, koje su donijele 18 pozitivnih zakonskih promjena.
Iako su u prethodnih pet decenija ostvarena značajna postignuća, širom svijeta je potrebno još mnogo toga učiniti kako bi se osiguralo da dobre namjere budu praćene opipljivim rezultatima, to jeste jednakim zakonskim prilikama za žene. Žene više ne mogu priuštiti da čekaju još duže na postizanje ravnopravnosti. Ne može ni svjetska ekonomija.
