Teg oko vrata kantonima: Samo u Sarajevu preko 7.000 radnika u javnom sektoru ima platu ispod 1.000 KM
Ključna zamjerka poslodavaca nije povećanje minimalne plate na 1.000 KM, već činjenica što vlast nije te iste poslodavce rasteretila poreza. Pa će ukupni trošak poslodavca na minimalnu platu od 1.000 KM biti 1.744 KM. Ranije, tokom pregovora o uredbi o minimalnim primanjima ideja je bila da se doprinosi plaćaju na isti iznos kao i prethodnih godina, a da se radnicima povećaju plate bez oporezivanja.
Tako su prema procjenama minimalna primanja radnika trebala iznositi i do 1.400 KM. Međutim u tom slučaju entitet FBiH bi od poreza dobijao isto kao i do sada, a prema novoj odluci o minimalnoj plati dobijat će više, jer će poslodavci morati plaćati doprinose na 1.000 KM, umjesto na 620 KM, koliko je to iznosilo do sada.
No, vratimo se domino reakcijama na nižim nivoima. Velika bojazan leži u činjenici što je značajan broj socijalnih davanja na kantonalnim nivoima vezan za iznos minimalne ili prosječne plate (koja će neminovno morati porasti, u skladu sa rastom minimalne plate). Također, u svim kantonima radi veliki broj radnika, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru koji imaju platu manju od 1.000 KM, što će se sada promijeniti, a to će značiti i teret za javne budžete.
Konkretno, u Kantonu Sarajevo prema informacijama Klix.ba preko 7.000 radnika u javnom sektoru ima platu manju od 1.000 KM. Neki od njih imaju 700 KM, neki 800 KM, a neki 900 KM. Već od januarske plate, da bi se ispoštovala odluka o minimalnoj plati svima njima će Kanton Sarajevo morati, osim podizanja plate na 1.000 KM platiti i bruto doprinose na povećani iznos, što je neminovno novi teret na ionako ugroženi budžet.
Domino efekat je taj da će i oni koji su do sada imali platu 1.050 KM ili 1.100 KM, sada tražiti povećanje plate, shodno povećanju najmanjih plata i to će biti poseban izazov u socijalnom smislu samo za Kanton Sarajevo, ali i za sve druge kantone.
Također, porodilje u Kantonu Sarajevo primaju mjesečno oko 1.300 KM, a politički dogovor krajem 2024. je bio da taj iznos ostane i u 2025. No, sada zbog rasta minimalca, a samim time i rasta prosječne plate u KS, za što je vezan iznos porodiljske naknade stiže novi pritisak na budžet i izazov za vlast kantona.
Svakako opcija da se izbjegnu svi ovi domino efekti, konkretno u kontekstu socijalnih davanja poput invalidnina, porodiljskih naknada i svega onoga što je vezano za minimalnu ili prosječnu platu, jeste izmjena postojećih zakona, kako ne bi došlo do novog tereta na budžete. Ali, to za sobom povlači i socijalne nemire i pitanje diskriminacije.
Drugim riječima pitanje za Vladu FBiH je da li su uopšte predvidjeli sve efekte koje će ova odluka izazvati i da li mogu iskontrolisati kantone.
Vila Braun postaje Centar za mlade Kantona Sarajevo: Razvoj poduzetništva i aktivizma
Nikšić: Pomoći ćemo radnicima ako bude otkaza i poslodavcima koji linearno povećaju plate
