Trumpov potez s carinama izazvao šok: "Ovo bi mogao biti najveći autogol do sada"

Trump na carine gleda kao na gotovo čarobno pregovaračko oruđe, snažan način da stekne utjecaj na prijatelje i saveznike.

Tvrdio je da su carine potrebne za rješavanje velikih problema, uključujući trgovinski deficit, ilegalnu imigraciju i protok nedopuštenih droga.

Trump i njegovi pristaše često ističu, s pravom, da carine tokom njegovog prvog mandata nisu uzrokovale problematičnu inflaciju, ali to su bile različite carine, primijenjene u sasvim drugom svijetu u vrlo različito vrijeme.

Posljedice za SAD

Trump je u subotu pokrenuo carine na 1,4 biliona dolara uvezene robe. To je više nego trostruko više od 380 milijardi dolara vrijedne strane robe koja je bila pogođena carinama tokom Trumpova prvog mandata, prema procjenama Porezne zaklade.

Tokom Trumpovog prvog mandata inflacija zapravo nije bila problem.

Danas je život puno skuplji, u trgovini, u autosalonu i gotovo svugdje drugdje. Potrošači, ulagači i službenici Federalnih rezervi daleko su osjetljiviji na čak i umjerena povećanja cijena.

Bijela kuća je tvrdila da Trumpove carine neće predstavljati probleme američkoj ekonomiji, ali neki ekonomisti i trgovinski stručnjaci duboko su zabrinuti jer su ti nameti usmjereni na najbliže susjede Amerike, Kanadu i Meksiko.

Tokom svog prvog mandata, Trump je prijetio, ali nikada nije povukao okidač, carinama Kanadi i Meksiku. Od takvih su ga poteza odgovorili njegovi savjetnici.

Pogađanje Kanade i Meksika općim carinama moglo bi izazvati haos u opskrbnom lancu u usko povezanoj sjevernoameričkoj ekonomiji, što bi dovelo do viših cijena.

“Nametanje carina od čak 25 posto našim najbližim trgovačkim partnerima riskira desetkovanje sjevernoameričke ekonomske sile na koju se SAD oslanja. Zašto biste htjeli zapaliti vlastitu kuću?", rekla je Christine McDaniel, bivša dužnosnica trgovine u administraciji predsjednika Georgea W. Busha koja je sada viša naučna saradnica na Mercatus centru Univerziteta George Mason.

To se posebno ističe u automobilskoj industriji, gdje se autodijelovi prevoze preko granice više puta prije nego što automobil stigne u prodajni salon. Wolfe Research je procijenio da bi cijena tipičnog automobila prodanog u Sjedinjenim Američkim Državama mogla porasti za 3.000 dolara zbog carina.

Naftna industrija molila je Bijelu kuću da zaštiti sirovu naftu od carina jer je Kanada najveći strani izvor nafte. Analitičari su upozorili da bi carine mogle povećati cijene benzina na Velikim jezerima, Srednjem zapadu i Stjenjaku. Zbog toga je Bijela kuća smanjila povećanje carina na kanadsku energiju na 10 posto, umjesto punih 25 posto.

Cijene u trgovinama glavna su bolna tačka koja je opterećivala birače na prošlim izborima, ali Meksiko je najveći američki strani izvor voća i povrća, dok je Kanada broj 1 u žitaricama, stoci/mesu i šećeru/tropskim proizvodima.

Mogući skok cijena

Lovely je rekla da je poprilično uvjerena da će američke carine uzrokovati više cijene za potrošače, posebno u trgovinama kao i cijene građevinskog materijala. Napomenula je da bi promjene u vrijednosti valuta mogle ublažiti dio, ali ne sav, utjecaj na cijene.

"Mora povećati cijene. Nema šanse da samo uvedete ovaj porez i onda odjednom, puf, ovaj teret nestane - iako je to ono što nas on želi uvjeriti da je istina", rekla je Lovely.

Povećanja cijena uzrokovana tarifama neće se dogoditi odmah. Umjesto toga, mogli bi se odvijati korak po korak, kako utjecaj bude prolazio kroz složene lance opskrbe.

Problem je u tome što bi viši troškovi uvoza, zajedno s carinama odmazde, mogli naškoditi potrošnji i poduzeća i potrošača i alarmirati ulagače i dužnosnike Feda.

Trumpove carine Meksiku, Kanadi i Kini, zajedno s uzvratnim carinama tih zemalja, mogle bi izbrisati 1,5 postotnih bodova rasta američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2025. i još 2,1 postotnih bodova 2026., prema procjenama glavnog ekonomista EY-a Gregoryja Daco.

"Naglo povećanje carina protiv američkih trgovačkih partnera moglo bi stvoriti stagflacijski šok, negativan ekonomski udar u kombinaciji s inflacijskim impulsom, dok bi također izazvalo volatilnost finansijskog tržišta", napisao je Daco u izvještaju objavljenom u petak.

Iako bi predsjednik Feda Jerome Powell i njegovi kolege mogli previdjeti jednokratni pad cijena, carine bi mogle prisiliti američku centralnu banku da dodatno odgodi smanjenje kamatnih stopa.

Pravi ključ za dužnosnike Feda bit će kako carine mijenjaju psihologiju potrošača, ako uopće.

"Ako carine povećaju očekivanja inflacije, Fed bi se mogao osjećati pod pritiskom da stope zadrži restriktivnije duže, pooštravajući finansijske uslove i opterećujući zamah rasta", rekao je Daco u novom izvještaju.

Naravno, još je prerano reći kako će se sve to tačno odvijati. Postoje mnoge varijable, uključujući kako složeni lanci opskrbe i potrošači reagiraju.

Sasvim je moguće da se dogovor postigne u zadnji čas prije nego nameti naprave stvarnu štetu.

Ipak, ovoliko povećanje carina na tako široku lepezu dobara je riskantna strategija, kakvu čak ni Trump nije isprobao u svom prvom mandatu.

"Administracija se igra vatrom", rekao je Joe Brusuelas, glavni ekonomist RSM-a.