Trumpova pobjeda bi mogla značiti trgovinski rat Amerike i EU, koji bi skupo koštao Njemačku
Kako se približavaju izbori u SAD-u 2024., rastu nagađanja o eskalaciji trgovinskog rata između EU-a i SAD-a, posebno ako bivši predsjednik Donald Trump ponovno bude izabran. To bi moglo značajno utjecati na Njemačku, budući da je SAD jedan od najvećih trgovinskih partnera zemlje.
To je uglavnom zato što je Trump već rekao da bi carine na uvoz iz SAD-a mogle biti podignute do 10 posto ili potencijalno čak 20 posto, ako se vrati na dužnost.
Izvještaj Njemačkog ekonomskog instituta (IW), podijeljeno sa Euronews Businessu u e-poruci, ocrtava kako bi rastući trgovinski rat mogao pogoditi Njemačku u dva potencijalna scenarija.
Prvi scenarij ocrtava što bi se dogodilo ako Trump podigne carine na sav uvoz iz SAD-a na 10 posto, a carine na robu uvezenu iz Kine u SAD na 60 posto, počevši od 2025. U ovom slučaju, vjerovatno je da bi EU također uzvratila s carinom od 10 posto na robu uvezenu iz SAD-a.
Drugi scenarij naglašava još ozbiljniji trgovinski rat, gdje i EU i SAD nameću carine od 20 posto jedni drugima.
Vrijednost njemačkog izvoza u SAD iznosila je oko 171,65 milijardi dolara (158,75 milijardi eura) 2023. godine, prema Comtrade bazi podataka Ujedinjenih naroda. Godine 2022. neke od ključnih njemačkih dobara koje su uvezle SAD bile su pakirani lijekovi, automobili, krv, cjepiva, antiserumi.
S druge strane, Njemačka je 2023. iz SAD-a uvezla oko 76,47 milijardi dolara (70,70 milijardi eura). Neki od glavnih proizvoda bili su vozila, optička i tehnička oprema, električna i elektronička oprema, mineralna goriva, avioni, lijekovi i svemirske letjelice.
Ovi bi sektori potencijalno mogli biti značajno pogođeni u slučaju eskalacije trgovinskog rata između EU-a i SAD-a.
U prvom IW scenariju, tokom Trumpova četverogodišnjeg mandata, Njemačka bi u slučaju reizbora mogla doživjeti gubitak u bruto domaćem proizvodu (BDP) od preko 127 milijardi eura.
U drugom scenariju, njemačka privreda bi mogla izgubiti oko 180 milijardi eura, što bi se moglo prevesti u pad BDP-a od 1,5 posto do kraja Trumpovog četverogodišnjeg mandata. U tom bi slučaju EU-27 doživjela gubitak BDP-a od oko 1,3 posto.
Značajan pad privatnih ulaganja vjerovatno će biti glavni uzrok ovog pada BDP-a. Međutim, malo je vjerovatno da će to znatno utjecati na privatnu potrošnju.
Na Njemačku također postoji veća vjerovatnost da će biti pogođena trgovinskim napetostima, budući da se jako oslanja na izvoz u cjelini, dok je SAD nešto više samostalan, kao veća i ekonomski sigurnija zemlja.
Prema Fitch Ratingsu, na svojoj web stranici: “Američke carine bi pogoršale postojeće izazove rasta u Evropi, posebno za njemačku izvozno orijentiranu privredu, koja se već suočava s cikličkim i strukturnim pomacima.
“To bi moglo negativno utjecati na rast eurozone i povećati jaz u privrednom učinku u odnosu na SAD. Dodatni rizik rasta također bi mogao opteretiti javne financije, otežavajući ispunjavanje ciljeva deficita i duga", navodi se.
Druge evropske zemlje, poput Italije, Francuske i Španije također će se vjerovatno suočiti s carinama na izvoz u SAD, prema Fitch Ratingsu, koji procjenjuje stopu tih carina između 1 posto i 2,6 posto.
Najviša će se stopa vjerovatno primijeniti na Italiju, jer ona izvozi robu poput obuće, odjeće i drugih luksuznih predmeta, koji se suočavaju s više individualnih carina.
Međutim, većina će carina vjerovatno biti nametnuta na robu niže vrijednosti, dok bi roba veće vrijednosti mogla imati manje carina.
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
