U FBiH najveći porezi i doprinosi na plate u regionu: Hrvatska i Crna Gora nude znatno povoljnije uslove
U ovom tekstu analiziramo zbirne stope doprinosa, strukturu oporezivanja te razlike u tretmanu toplog obroka, uz konkretne primjere za platu od 700 eura. Porezni sistem u BiH je zbog nadležnosti na nivou entiteta pa ćemo u tekstu navoditi primjere entiteskih propisa za FBiH i RS.
Zbirne stope doprinosa i poreza na dohodak
- Entitet FBiH ima najveće ukupno opterećenje na plate sa zbirnom stopom doprinosa od 41,5 posto, dok je porez na dohodak fiksan i iznosi 10 posto. Doprinosi su raspoređeni na PIO/MIO (23 posto), zdravstvo (16,5 posto) i nezaposlenost (2 posto).
- Entitet RS ima nižu zbirnu stopu doprinosa od 31 posto, također uz porez na dohodak od 10 posto. Struktura doprinosa je raznovrsnija i uključuje PIO/MIO (18,5 posto), zdravstvo (10,5posto), nezaposlenost (0,6 posto) i doprinos za dječiju zaštitu (1,7 posto).
- Crna Gora bilježi najnižu zbirnu stopu doprinosa od 32,5 posto, dok je porez na dohodak nešto niži od ostatka regiona i iznosi 9 posto.
- Hrvatska ima zbirnu stopu doprinosa od 37,2 posto, a porez na dohodak je progresivan: 24 posto na godišnje iznose do 4.000 eura i 36 posto za iznose iznad toga.
- Srbija se nalazi pri vrhu opterećenja sa zbirnom stopom doprinosa od 37,8 posto i porezom na dohodak od 10 posto.
Tretman toplog obroka
Dodatna naknada za topli obrok značajno utiče na neto primanja radnika, ali se njen porezni tretman razlikuje:
- U entitetu FBiH i Hrvatskoj, topli obrok ne podliježe oporezivanju, što zaposlenima omogućava zadržavanje cijelog iznosa ove naknade.
- U entitetu RS, Srbiji i Crnoj Gori, topli obrok podliježe oporezivanju, što znači da se na ovu naknadu primjenjuju porezi i doprinosi, čime zaposlenik dobija manji iznos u neto obliku.
Ova razlika je posebno važna za poslodavce, jer neoporezivanje toplog obroka u FBiH i Hrvatskoj smanjuje ukupne troškove radne snage.
Struktura doprinosa po zemljama regije, odnosno u entitetima u BiH
- Entitet FBiH: Najveći dio opterećenja otpada na PIO/MIO (23 posto) i zdravstvo (16,5 posto), dok doprinos za nezaposlenost iznosi 2 posto.
- Entitet RS: Struktura uključuje PIO/MIO (18,5 posto), zdravstvo (10,2 posto), nezaposlenost (0,6 posto) i ostale doprinose (1,7 posto).
- Crna Gora: Dominiraju doprinosi za PIO/MIO (20,5 posto) i zdravstvo (10,8 posto), dok su doprinosi za nezaposlenost (1 posto) i ostale doprinose (0,2 posto) niži.
- Hrvatska: PIO (20,5 posto) i zdravstvo (15 posto) čine većinu opterećenja.
- Srbija: Doprinosi za PIO/MIO (26 posto) i zdravstvo (10,3 posto) čine glavninu opterećenja, uz manje stope za nezaposlenost (1,5 posto).
Primjer za platu od 700 eura (neto)
Pretpostavimo da poslodavac želi isplatiti neto platu od 700 eura. Evo bruto iznosa koji je potrebno obračunati u svakoj od zemalja, odnosno u entitetima kada je riječ o BiH:
- Entitet FBiH: Bruto plata iznosi 1.197,44 eura (zbirna stopa doprinosa 41,5 posto). Topli obrok nije oporezovan, pa poslodavac dodatno isplaćuje ovu naknadu u punom iznosu.
- Entitet RS: Bruto plata iznosi 1.044,78 eura (zbirna stopa doprinosa 33 posto). Topli obrok se oporezuje, čime se ukupni troškovi dodatno povećavaju.
- Crna Gora: Bruto plata iznosi 1.037,04 eura (zbirna stopa doprinosa 32,5 posto). Kao i u RS-u, topli obrok podliježe oporezivanju.
- Hrvatska: Bruto plata zavisi od progresivne porezne stope. Kod primjera od 700 eura, bruto iznos je približno 1.115,73 eura, uz oslobođenje toplog obroka od oporezivanja.
- Srbija: Bruto plata iznosi 1.124,78 eura (zbirna stopa doprinosa 37,8 posto). Topli obrok se oporezuje.
Iz analize jasno je kako su zbirne stope doprinosa u entitetu FBiH najviše u regionu. S druge strane, Crna Gora nudi najmanje opterećenje na platu dok Srbija i entitet RS imaju više stope doprinosa i oporezuju dodatne naknade poput toplog obroka.
