U Zagrebu počela najveća konferencija o finansijskim tehnologijama Money Motion

To je više učesnika tokom prvog dana u odnosu na cjelokupno prošlogodišnje izdanje. Osnivači su na otvaranju konferencije potvrdili da konferencija svake godine raste, pa tako i ove godine za čak 25 posto te da imaju ambiciju postati najvećom fintech konferencijom u Evropi.

"Svega je više - više predavača, više sadržaja, više prilika za povezivanje. Zahvalni smo našim sponzorima poput, ASEE, Mastercarda, Monrija, A1 Hrvatska, Croatia osiguranja, LAQO, OTP banke, te još 30-ak drugih brendova koji su podržali konferenciju", izjavio je na otvorenju Nikola Škorić, suosnivač Money Motiona.

Suosnivač Luka Sučić posebno je istakao brojnost startupa kojih je ove godine čak 20, uz bogati izlagački dio, i izrazio je zadovoljstvo vidljivim rastom interesa u protekle dvije godine.

Jedno od najposjećenijih predavanja

Jedno od najposjećenijih predavanja bilo je ono o budućnosti plaćanja u maloprodaji, koju je otvorio Milan Gauder, suosnivač kompanije frēda.

Gauder je napomenuo na pad korištenja gotovine, posebno ubrzan nakon pandemije koronavirusa, te na ekspanziju instant plaćanja, predvođenog zemljama u razvoju, kao što su Indija i Brazil, gdje je uspjeh instant plaćanja ostvaren kroz jednostavne tehnologije poput QR kodova.

"Poređenja radi, u Hrvatskoj i ostatku zapadnog svijeta trebalo je 50 do 60 godina da se postigne sličan nivo usvajanja. Ključ uspjeha na istoku su QR kodovi. Te su države jednostavno preskočile kartice i prešle direktno na kodove, čime su u samo pet godina postigle ono za što je Zapadu trebalo deset puta više vremena", ocijeno je Gauder.

Misli da će u sljedećih pet godina u Evropi morati nastati alternativni payment sistem u Europi, što je ključ, i na tome morate početi raditi.

Panel o promjenama u načinu plaćanja

Panel o promjenama u načinu plaćanja okupio je poznata imena poput Ignacia Terola iz Evropske centralne banke (ECB), Dwaynea Gefferiea, Krzysztofa Sobale iz Mastercarda i Silvije Mensdorff-Pouilly iz WorldPaya, a moderator je bio Damir Čaušević, izvršni direktor Monri Paymentsa i suosnivač konferencije.

Učesnici su zaključili da se plaćanja rapidno transformiraju, ali da kartice ostaju relevantne, iako u evoluiranom, tokeniziranom obliku. Sobala je istakao da čak 80 posto Mastercardovih transakcija danas čine instant plaćanja.

Pažnju je privuklo predavanje Federica Padernija iz platforme X (bivši Twitter), koji je govorio o trendovima u finansijskim sadržajima na društvenim mrežama, ukazavši na snažan rast videosadržaja i važnost platforme za finansijske institucije. Na X-u su prisutni svi ključni finansijski lideri, podsjetio je, razmjenjuju svoja razmišljanja i komuniciraju s brendovima.

Na ekonomsku perspektivu Hrvatske osvrnula se Natalia Leichmanova iz Mastercard Economics Instituta, istakavši iznimnu potrošačku snagu hrvatskih građana i rast njihove kupovne moći, posebno u području turizma i iskustvene potrošnje.

Danas je kupovna moć u Hrvatskoj veća nego 2019., tvrdi, dakle prije pandemije. U Njemačkoj se to nije dogodilo, ali u regiji jest. Kao rezultat toga, odlučnost potrošača u Hrvatskoj vratila se na najviše nivoe ikad. Najviše se počelo trošiti na iskustva - zabavu, dobar provod i ono što se pamti.

Vještačka inteligencija u bankarstvu

Strateška primjena vještačke inteligencije u bankarstvu bila je tema panela s Timom Ruttenom iz Backbasea, Josipom Majherom iz Hrvatske poštanske banke, Zvonimirom Mavretićem iz ASEE-a, Vjekoslavom Bonićem iz Raiffeisen Bank Internationala i Nenadom Crnčecom iz Architecha.

Panelisti su naglasili važnost personalizacije korisničkog iskustva te promjene koje vještačka inteligencija donosi u sam način poslovanja banaka.

Piotr Jelenski iz ASEE Grupe predstavio je što to znači izgraditi tržišnog lidera. ASEE je uvijek u potrazi za dobrim biznisima koji mogu odmah postati profitabilni, i to unutar godinu do dvije. Osnivači, napomenuo je, napušu vrijednost i do 30 posto, a oni su u potrazi za jakom sposobnošću stvaranja prihoda i vrlo snažnim intelektualnim vlasništvom koje je teško replicirati.

"Moj je san da se udvostručimo u idućih nekoliko godina. Već smo uspjeli proširiti poslovanje u Španiju i Portugal, zatim u Tursku, Egipat i Indiju. Dakle, i dalje smo prisutni na razvijenim tržištima, ali sve više idemo i prema velikim tržištima koja su još uvijek u razvoju", izjavio je Jelenski.

Maloprodaja

Veći naglasak na maloprodajnim temama istakao se tokom programa na panelu na kojemu su Berislav Marszalek iz Entria, Borko Buturac iz Aircasha, Maja Fočić iz Monri Paymentsa, Bono van Nijnatten i Michal Baštar iz Vise komentarisali ključne pokretače online kupovine i plaćanja.

"Ono što vidimo kroz cijelu Evropu jeste da se korisnici ponašaju vrlo slično. Korisnici ne žele za svaku sitnicu instalirati zasebnu aplikaciju. Naša statistika pokazuje da, kada im se ponudi jedno rješenje koje objedinjuje više usluga, njihova interakcija i upotreba raste", ukazao je Boturac.

Kada smo krenuli, nastavio je Marszalek, željeli smo digitalizovati plaćanja, ali smo bili tri do pet godina ispred potreba tržišta.

"Ubrzo smo shvatili da se biznis raspada jer smo gurali nešto što korisnici tada nisu htjeli. Jednostavno, željeli su plaćati gotovinom. Danas je samo mali dio plaćanja još uvijek u gotovini i uskoro će pasti ispod 10 posto", dodaje Marszalek.

Osiguravajuća industrija

Važna je tema ovogodišnjeg programa bila i budućnost industrije osiguranja, pa su na panelu o trendovima te industrije s Anom Zovko iz Croatia osiguranja i LAQO učestvovali Ervin Jagetić iz Infobipa, Oscar Paz de la Fuente iz insurNOW i Simon Kaesler iz McKinsey and Company.

Zovko je panel započela s kratkim pregledom stanja industrije i pritom naglasila da se trenutno 10 posto osiguranja u Evropi prodaje digitalno. Kako je kazala, iako se digitalno osiguranje nije pokazalo ravnim Spotifyju u ovoj industriji, iskreno vjeruje da je budućnost u jednostavnom korisničkom iskustvu i još jednostavnijem ugovaranju, a ono, jasno je, nastavlja rasti.

Digitalni identitet

Na panelu o digitalnom identitetu naglašena je važnost priprema za 2026., kada će svi građani Evropske unije morati imati digitalne lične dokumente, što trenutno najnaprednije primjenjuje Belgija.

Prema riječima Sebastiana Theisena iz Entrusta, Njemačka se suočava s izazovima zbog kompleksne regulative, zbog čega je nužno razviti pristupačnije digitalne novčanike za jednostavnije korištenje javnih usluga.

Valentina Dragomir iz Evrotrusta podsjetila je na potrebu sigurnog i legalnog prepoznavanja korisnika dok je Ingo Rübe iz KILT Protocola upozorio na potrebu ravnoteže između državne kontrole i privatnosti korisnika, naglasivši rizike vezane uz dominaciju velikih tehnoloških kompanija.

Trendovi plaćanja

Na panelu o trendovima plaćanja u EU je istaknuta rastuća važnost generativne vještačke inteligencije, koju je Viktoria Merkoulova iz Nexi Grupe predstavila kroz njihov GenAI Lab, fokusiran na praktične primjene u poslovnim procesima.

Panagiotis Kriaris iz Unzera je naglasio važnost funkcionalnosti digitalnih plaćanja, upozorivši da Evropa često pogrešno stavlja naglasak na brzinu umjesto na korisničku vrijednost.

Jordan Graison je upozorio na nedostatak javne rasprave o uvođenju digitalnog eura dok je Antonio Argir iz NLB Grupe naglasio da GenAI tehnologija predstavlja izazov na manjim tržištima zbog njihove specifičnosti.

Na kraju je Christian Rau iz Mastercarda govorio o transformaciji platnih metoda, podsjetivši na pad upotrebe plastičnih kartica u korist virtualnih, važnost regulacije kriptovaluta te rast saradnje s javnim sektorom oko digitalnih valuta centralnih banaka.

Posebno uzbudljiv dio programa bio je Startup stage, gdje se 20 inovativnih startupa takmičilo za pažnju i naklonost žirija sastavljenog od šest iskusnih investitora.

Najviše pažnje privukla je dinamična rasprava u obliku "fightcluba" između tri predstavnika različitih modela finansiranja startupa. Jedan startup koji se finansira vlastitim sredstvima (bootstrapping), drugi koji koristi bankarski kredit te treći koji je podržan od investicijskog fonda.

U petak će na istome mjestu program preuzeti teme o budućnosti FinTech2030, a krajem programa doznat će se i pobjednici takmičenja startupa.

Ulaznice za Money Motion 2026 bit će dostupne od petka navečer, 28. marta na Entrio platformi. Super Blind Bird ulaznice prodavat će se po cijeni od 129 eura.