Velike svjetske kompanije upozorile na hitnost rješavanja pitanja klimatskih promjena
Više od 450 glavnih investitora potpisalo je pismo, pozivajući vlade da postave ambicioznije ciljeve smanjenja emisija, da detaljno objasne putne mape za dekarbonizaciju industrija sa teškim zagađenjem i provedu obavezne zahtjeve za otkrivanjem klimatskog rizika.
Pismo, koje su potpisali Fidelity, State Street i druge uticajne kompanije za upravljanje imovinom, najoštriji je poziv investitora do sada koji potiče vlade širom svijeta na hrabrije korake u borbi protiv klimatske krize. Ovo dolazi baš u trenutku kad se lideri država G7 sastaju u Velikoj Britaniji kako bi razgovarali o pandemiji Covid-19, klimatskim promjenama i drugim važnim globalnim problemima.
"Ove praznine, u klimatskim ambicijama, političkim akcijama i otkrivanju rizika, moraju se hitno riješiti", napisali su u pismu.
Investitori su upozorili da bi svoj novac iz zemalja koje usporavaju procese mogli proslijediti negdje drugo.
"Oni koji postave ambiciozne ciljeve u skladu s postizanjem neto nulte emisije i provedu dosljedne nacionalne klimatske politike u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju postat će sve atraktivnije investicione destinacije", navodi se u pismu, te se dodaje kako će se zemlje koje to ne učine naći u nepovoljnom konkurentskom položaju.
Kontrolor države New York Thomas DiNapoli, koji je potpisao pismo, rekao je za CNN Business da vlade širom svijeta moraju usvojiti politike za zaštitu planete.
"Zajedno smo u ovome", poručio je DiNapoli, te dodao da se investitori ne mogu sami pozabaviti klimatskim vanrednim situacijama, ali i da vlade ne mogu doći do klimatskih rješenja bez investitora.
Koalicija investitora pozvala je svjetske lidere da značajno ojačaju svoje nacionalno utvrđene doprinose u borbi protiv klimatskih promjena za 2030. godinu i da osiguraju planirani prelazak na neto nultu emisiju do 2050. godine ili prije.
U aprilu je američki predsjednik Joe Biden najavio da će Sjedinjene Države do 2030. godine težiti smanjenju emisija stakleničkih plinova za 50 do 52 posto ispod nivoa iz 2005. godine. Međutim, grupa investitora, koja uključuje Allianz Global Investors i Kalifornijski sistem za umirovljenje javnih službenika (CalPERS), upozorila je da sve vlade moraju pojačati te ciljeve kako bi ograničile rast globalne temperature.
"Naša sposobnost da pravilno dodijelimo bilione dolara potrebnih za podršku tranziciji neto-nula emisije ograničena je jazom ambicija između trenutnih vladinih obaveza i smanjenja emisija potrebnih za ograničavanje rasta globalne prosječne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa", navodi se u pismu.
Potpisnici su dodali da bi se svijet, ukoliko se ne suoči s tim izazovom i odmah ne promijeni kurs, u ovom stoljeću mogao zagrijati i više od 3 stepena Celzijusa.
DiNapoli je rekao da su ciljevi NDC-a, koje je postavio Biden, čvrsti, ali da trebaju više informacija o tome kako će ih postići.
"Tražimo opipljiva ulaganja u račun za infrastrukturu i druge prijedloge koji će pružiti mapu puta", rekao je.
U odvojenom pismu 180 investitora sa 2,7 biliona dolara imovine, desetine neprofitnih organizacija i 155 kompanija, uključujući Apple, Uber i Salesforce, pozvali su Komisiju za vrijednosne papire i berze da naloži otkrivanje klimatskih promjena. Grupa je tvrdila da kompanijama i investitorima treba pristup dosljednim, uporedivim i pouzdanim informacijama za procjenu rizika koji predstavljaju ekonomiju i određene kompanije.
"Iako će troškovi poštivanja SEC-ovih pravila o otkrivanju klime koštati, kompanija i njihovim investitorima daleko je skuplje ignorisati ovaj rizik", navodi se u pismu.
Prošlog mjeseca Američka privredna komora usprotivila se zakonu koji će zahtijevati da SEC uspostavi metrike otkrivanja rizika povezanih s klimom, a javna preduzeća da otkriju svoje finansijske i poslovne rizike povezane s klimatskim promjenama.
"Otkrivanja podataka treba koristiti za zaštitu investitora i ne smiju se koristiti kao sredstvo za postizanje ciljeva politike izvan opsega saveznih zakona o vrijednosnim papirima", napisala je Komora u pismu.
Rasprava o tome kako odgovoriti na klimatsku krizu dolazi usred rasta svijesti javnosti, poslovnih lidera i regulatora o posljedicama klimatskih promjena.
Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde pozvala je kolege iz centralnih banaka da priznaju kako bi klimatska kriza mogla prouzrokovati finansijsku nestabilnost i otežati centralnim bankama upravljanje ekonomijom.
"Naša kuća gori", rekla je Lagarde na konferenciji Zeleni labud.
Tobias Adrian, direktor MMF-ovog odjela za monetarno tržište i tržište kapitala, rekao je za CNN Business da bi klimatska kriza mogla "apsolutno" zapaliti finansijsku krizu.
