Vlada FBiH se prodajom trezorskih zapisa zadužuje 360 miliona KM, stručnjaci upozoravaju na grčki scenarij
Vlada FBiH je na sjednici održanoj prošle sedmice donijela odluku o zaduženju putem emisije trezorskih zapisa Federacije, u nominalnom iznosu do 100 miliona KM. Odluka je objavljena u Službenim novinama Federacije BiH, a prodaja trezorskih zapisa vršit će se putem aukcije na Sarajevskoj berzi (SASE) po metodi višestrukih cijena.
Vlada Federacije BiH za svaku emisiju ponaosob mora davati saglasnost, a planirano je da se u 2017. godini prodajom trezorskih zapisa zaduži ukupno 360 milona KM, isključivo radi vraćanja prethodnih dugova.
Goran Miraščić, savjetnik federalnog premijera, kazao je za Klix.ba da je prodaja trezorskih zapisa trenutno najjeftiniji način zaduženja, s obzirom na to da imamo odsustvo međunarodnog finansiranja.
"Čak i kad imamo međunarodno zaduživanje, trezorski zapisi, odnosno vrijednosni papiri ročnosti do godinu dana su najjeftiniji izvor finansiranja budžeta. Al to se radi samo u likvidnosti budžeta, jer ročnost je sve do 12 mjeseci. Obveznice su dvogodišnje, trogodišnje, petogodišnje, ali one nisu predviđene da će finansirati budžet za ovu godinu", kazao je Miraščić.
Dodao je da je održivost finansiranja prodajom trezorskih zapisa u ovoj godini blizu nultog efekta, a to znači da ono što se emituje ponovo se vraća u roku od godinu dana.
"Ono dospijeće što je bilo u prošloj godini trezoraca se vraća u ovoj godini. Od 360 miliona, što je predviđeno planom budžeta za emitovanje u ovoj godini, je sve za povrat prethodnog duga. Dakle, neutralan je efekt", kategoričan je Miraščić.
Prema riječima Miraščića, i u slučaju izostanka sredstava planiranih kroz tranše Međunarodnog monetarnog fonda likvidnost federalnog budžeta neće biti ugrožena.
"Kad je riječ o likvidnosti Federacija BiH, nema problema", poručio je Miraščić za Klix.ba.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da se trenutnim načinom zaduživanja Vlada Federacije BiH može dovesti do problema likvidnosti.
"Naše entitetske vlade to rješavaju tako da praktično ne izmiruju obaveze, odnosno vrše prenošenje neplaćenih računa iz godine u godinu, što ne bi smjeli raditi jer je to stvaranje deficita budžeta. S druge strane imaju gomilu računa koje nisu platili i onda se praktično finansiraju na teret dobavljača koji očekuju da će da dobiju svoj novac za to što su isporučili, a vlade im to po pravilu ne plaćaju. Vlade čuvaju finansijere, banke, osiguravajuće kuće, a ne plaćaju svoje dobavljače. Na taj način stvaraju privid da je sve uredno, a ustvari nije", objašnjava Pavlović.
Pavlović objašnjava da je odluka Vlade FBiH o zaduženju putem emisije trezorskih zapisa Federacije, u nominalnom iznosu do 100 miliona KM, kratkoročno zaduživanje, gdje se 90 dana prikuplja novac.
"U datom momentu Vlada ima pravo da se zadužuje trezorskim zapisima, koji su kratkoročno zaduženje. Oni su zanimljivi bankama zato što one imaju raspoložive depozite, s kojima ne znaju šta da rade pa im je svaki oblik plasmana povoljan, pogotovo ako se radi o vladama entiteta jer oni relativno redovno izmiruju svoje obaveze. Dokle god vam klijent redovno vraća sredstva ne postavlja se puno pitanja oko toga da li je on kredibilan i koliko. Onog momenta kada se pojavi prvi problem ili prva sumnja da se sredstva ne mogu izmiriti, tad će finansijeri obustaviti plasman", kazao je Pavlović za Klix.ba.
Napominje da su entitetske vlade u ovom trenutku došle do veoma nezahvalne pozicije, što je posljedica njihove rastrošnosti.
"Kada je 2006. godine priliv po osnovu PDV-a počeo da stiže na entitetske budžete onda su se izabrani dužnosnici na vlasti osjetili vrlo bogatima i počeli da se ponašaju vrlo rastrošno. Ti troškovi različitih projekata, investicija, i kojih treba i kojih ne treba su doveli do toga da se pokrene ciklus zaduživanja kod međunarodnih finansijskih institucija i drugih domaćih dobavljača. Trenutno je situacija takva da Republika Srpska ove godine mora da vrati 750 miliona, a Federacija BiH oko 1,5 milijardu KM. To su toliki iznosi da je pokretanje privrednog ciklusa jedini izlaz, jer će se sve ovo urušiti kao kula od karata", zaključio je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
