Zakoni ne važe jednako za sve u FBiH: Dok javni sektor gomila dugove za doprinose, privatnici pod teretom kazni

Porezna uprava Federacije BiH svakodnevno provodi uredske i terenske kontrole zakonitosti poslovanja poreznih obveznika u okviru kojih se, između ostalog, kontroliše i obračun i uplata doprinosa. Inspekcija godišnje provede u prosjeku preko 7.000 inspekcijskih nadzora.

U 2023. godini je zbog utvrđenih nepravilnosti izdato je 4.256 prekršajnih naloga i izrečene novčane kazne u iznosu od čak 9.677.122 KM.

Za neplaćanje doprinosa Zakonom su propisane novčane kazne. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac, ako ne uplati doprinose istovremeno sa isplatom plaće, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je plaća dospjela za isplatu.

Kaznit će se obveznik, fizičko lice, ako ne uplati doprinose do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Kaznit će se isplatilac primanja od druge samostalne djelatnosti ili od povremenog nesamostalnog rada, ako ne uplati doprinose prije isplate, a najkasnije istovremeno s isplatom primanja.

Kaznit će se pravno lice i fizičko lice koje samostalno obavlja djelatnost ako kao isplatilac plaće, kao i fizičko lice za sebe, Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ne dostavi u propisanom roku specifikaciju uz isplatu plaća i specifikaciju uz uplatu doprinosa poduzetnika.

Podaci koji potvrđuju problem

Prema tabeli najvećih poreznih dužnika u Federaciji BiH, jasno je da su na vrhu liste upravo javna preduzeća i institucije.

Na primjer, Željeznice FBiH duguju preko 154 miliona KM, dok Univerzitetska klinička bolnica Mostar ima dug od više od 115 miliona KM. Pored njih, rudnici pod upravom Elektroprivrede BiH i drugi javni subjekti akumulirali su višemilionske dugove.

Dok se privatne firme suočavaju sa strogim kaznama i blokadama računa čak i za minimalna kašnjenja u plaćanju poreza, javni sektor ima privilegovan položaj. Takav tretman ne samo da demotivira privatne poslodavce, nego i narušava povjerenje građana u pravni sistem. Fiskalna politika bi trebala biti jednaka za sve, ali trenutna praksa ukazuje na favoriziranje javnog sektora na račun privatnog.

Privatni sektor, koji zapošljava veliki broj građana i generira značajan dio budžetskih prihoda, traži ravnopravan tretman. Njegovi predstavnici godinama ukazuju na diskriminaciju i nepravdu, ali se čini da vlasti nemaju sluha za ove zahtjeve.

Ad hoc rješenja Vlade

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine povremeno interveniše kako bi riješila probleme neuplaćenih doprinosa, ali ove intervencije su uglavnom ad hoc prirode i ne rješavaju sistemske probleme. Tako je krajem 2024. godine Federalna vlada obezbijedila 1,4 miliona KM za uvezivanje radnog staža za 118 radnika, od čega je 85 bilo iz javnih, a 33 iz privatnih preduzeća. Ova sredstva su raspoređena za radnike kompanija poput Vitezita, Željezare Zenica, Zraka, IP Krivaja, Konfekcije Borac, BNT-TMiH, TRZ Hadžići i Hidrogradnje Sarajevo.

Neplaćanje doprinosa javnog sektora ima dalekosežne posljedice. Prvo, smanjuje se iznos sredstava u fondovima socijalnog osiguranja, što direktno ugrožava penzije i zdravstvenu zaštitu. Drugo, stvara se nelojalna konkurencija jer privatne firme moraju nositi teret koji javni sektor izbjegava.

Osim toga, građani koji su zaposleni u privatnom sektoru nerijetko imaju niže plate i lošije radne uslove, ali uredno plaćaju poreze i doprinose. Suprotno tome, radnici u javnom sektoru imaju garantovane plate, ali su često žrtve sistema koji njihove doprinose ne uplaćuje redovno.

Potreba za reformama

Rješavanje ovog problema zahtijeva ozbiljne reformske zahvate u fiskalnoj i pravnoj politici. Prvo, potrebno je osigurati strogu primjenu zakona i sankcionisanje svih subjekata koji ne plaćaju doprinose, bez obzira na to da li se radi o javnom ili privatnom sektoru. Drugo, vlada mora preuzeti odgovornost za dugove javnih kompanija i izraditi plan za njihovu finansijsku konsolidaciju.

Pored toga, transparentnost u poslovanju javnih institucija mora postati prioritet. Redovno objavljivanje podataka o finansijskom stanju javnih kompanija i njihovo poštivane zakonskih obaveza bio bi prvi korak ka vraćanju povjerenja u sistem.

Takođe, privatni sektor bi trebao biti uključen u proces donošenja fiskalnih i ekonomskih politika kako bi se osigurala ravnoteža između svih privrednih subjekata.

Nije tajna da će posljednja odluka Vlade FBiH o podizanju minimalne plate na 1.000 KM koja znači i gotovo 800 KM doprinosa dodatno pojačati ovaj jaz i dodatno opteretiti privatni sektor, dok će javni izvjesno "profitirati" jer je za mnoge javne kompanije plaćanje doprinosa obaveza druge kategorije.

Diskriminacija privatnog sektora u odnosu na javni u Federaciji BiH ozbiljan je problem koji zahtijeva hitnu pažnju nadležnih institucija. Pravedan i efikasan pravni sistem, uz dosljednu primjenu zakona, ključ je za stvaranje jednakih uslova za sve subjekte. Bez toga, "ekonomska nepravda" i dalje će urušavati povjerenje u državne institucije i ugrožavati stabilnost cijelog sistema.