Kina i Japan su najveći strani investitori u američki državni dug. Zajedno posjeduju 2 biliona dolara, više od četvrtine od 7,6 biliona dolara u vrijednosnim papirima američkog trezora koje drže strane zemlje.
Peking je počeo pojačavati kupovinu američkih državnih obveznica 2000. godine, kada su Sjedinjene Države učinkovito podržale ulazak Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju, što je izazvalo izvozni bum. To je generiralo goleme količine dolara za Kinu i bilo joj je potrebno sigurno mjesto za njihovo skrivanje.
Državne obveznice SAD-a smatraju se jednim od najsigurnijih ulaganja na svijetu, a državni dug SAD-a kojeg drži Kina narastao je sa 101 milijarde dolara na 1,3 biliona dolara u 2013. godini.
Kina je više od desetljeća bila najveći strani vjerovnik Sjedinjenih Država. No eskalacija napetosti s Trumpovom administracijom 2019. dovela je do toga da je Peking smanjio svoje posjede, a Japan je te godine nadmašio Kinu kao najveći vjerovnik.
Tokio sada drži 1,1 biliona dolara, u odnosu na 870 milijardi dolara Kine, a ta velika izloženost znači da su obje zemlje ranjive na potencijalni pad vrijednosti američkih državnih obveznica ako se scenarij sudnjeg dana za Washington dogodi.
“Veliki državni posjedi Japana i Kine mogli bi im naštetiti ako vrijednost državnih obveznica naglo padne”, rekli su Josh Lipsky i Phillip Meng, analitičari iz Centra za geoekonomiju Atlantic Councila.
Pad vrijednosti državnih obveznica doveo bi do pada deviznih rezervi Japana i Kine. To znači da bi imali manje novca na raspolaganju za plaćanje osnovnog uvoza, servisiranje vlastitih inozemnih dugova ili podupiranje svojih nacionalnih valuta.
Unatoč tome, "pravi rizik" dolazi od globalnog ekonomskog pada i vjerojatne recesije u SAD-u koja bi mogla uslijediti nakon neispunjavanja obveza, rekli su.
"To je ozbiljna zabrinutost za sve zemlje, ali predstavlja poseban rizik za krhki ekonomski oporavak Kine", rekli su Lipsky i Meng.
Nakon početnog naleta aktivnosti nakon iznenadnog ukidanja ograničenja zbog pandemije krajem prošle godine, kineska ekonomija sada posustaje jer potrošnja, ulaganja i industrijska proizvodnja pokazuju znakove usporavanja. Deflacijski pritisak pogoršao se jer su se potrošačke cijene jedva kretale tokomposljednjih nekoliko mjeseci. Druga velika zabrinutost je skokovita stopa nezaposlenosti mladih, koja je u aprilu dosegla rekordnu razinu od 20,4 posto.
Japanska ekonomija, u međuvremenu, upravo pokazuje znakove izlaska iz stagnacije i deflacije, koje su zemlju pratile desetljećima.
Kina i Japan ovise o najvećem svjetskoj ekonomiji u podršci kompanijama i poslovima kod kuće. Izvozni sektor posebno je ključan za Kinu, budući da su drugi stepeni ekonomije, poput nekretnina, posrnuli. Izvoz stvara petinu kineskog BDP-a i osigurava posao za oko 180 miliona ljudi.
Unatoč rastućim geopolitičkim napetostima, Sjedinjene Države ostaju najveći pojedinačni trgovinski partner Kine. Također je drugi po veličini u Japanu. U 2022. američko-kineska trgovina dosegla je rekordnu razinu od 691 milijardu dolara. Japanski izvoz u Ameriku porastao je za 10 posto u 2022.
Guverner Banke Japana Kazuo Ueda prošlog je petka izrazio zabrinutost, upozorivši da bi neplaćanje duga SAD-a izazvalo previranja na različitim tržištima i imalo ozbiljne posljedice za globalnu ekonomiju.
“Banka Japana nastojat će održati stabilnost tržišta na temelju svojeg obećanja da će fleksibilno reagirati s pogledom na ekonomska, cjenovna i financijska kretanja”, rekao je parlamentu, prenosi Reuters.
Peking je do sada bio relativno miran po tom pitanju. Ministarstvo vanjskih poslova komentiralo je u utorak kako se nada da će Sjedinjene Države "usvojiti odgovornu fiskalnu i monetarnu politiku" i "suzdržati se od prenošenja rizika" na svijet.
Kineska državna novinska agencija Xinhua objavila je kolumnu ranije ovog mjeseca, ističući "simbiotski odnos" koje zemlje imaju na američkom tržištu obveznica.
"Ako Sjedinjene Države ne otplate svoj dug, to neće samo diskreditirati Sjedinjene Države, već će Kini donijeti i stvarne finansijske gubitke", rečeno je.
Tokio ili Peking ne mogu ništa učiniti, osim čekati i nadati se najboljem.
"Kako se američa ekonomija usporavala, utjecaj bi se prenosio kroz trgovinu, smanjujući kineski izvoz u SAD, na primjer, i doprinoseći globalnom usporavanju", rekao je Noland.
