Željko Rička: Apsurdno je radovati se rastu budžeta FBiH, jedan je način sprečavanja manipulacije gotovinom

"Nekontrolisani rast cijena i neefikasan sistem nadzora nad tržištem zahtijevao je naglu intervenciju u cilju stabilizacije socijalnih pritisaka, i to po cijenu da se ne sačeka detaljna procjena efekata fiskalne reforme. Nažalost, u tom pravcu je djelovalo i kašnjenje u donošenju budžeta FBiH, što je, kako ste pretpostavili, unosilo neizvjesnost u mogućnost provođenja održivog budžeta u uslovima, eventualnog, privremenog finansiranja", konstatirao je Rička.

Budžetska potrošnja

Odluka o rastu minimalca je aktuelizirala pitanje budžetske potrošnje. Naime, dojam je da je većina građana, ne samo FBiH, već cijele države saglasno da nemaju odgovarajuće javne usluge, s obzirom na to koliko ih plaćaju kroz poreze, kao i to da su svi nivoi vlasti rastrošni.

Shodno tome, sagovornika Klix.ba pitali smo zašto izostaje analiza svih budžetskih troškova na osnovu koje bi se utvrdilo koji od troškova su i dalje opravdani, a koji nisu.

"Temeljna analiza je osnova svakog budžeta kako bi se utvrdile budžetske potrebe. Pritom bi trebao postojati kritički stav o mogućnosti budžetskog finansiranja. Javne potrebe su uvijek velike, ali to ne znači da ih je nužno i ispuniti. To i jeste najteži dio budžetskog finansiranja. Osnovna pravila su imati strateške ciljeve, dobru procjenu budžetskih potreba i kako bilansirati potrebe i mogućnosti", istakao je.

Obrazložio je zašto smatra da imamo skupu državu, istakavši jedan podatak.

"Nažalost, sebi moramo priznati da imamo skupu državu (i državu i entitete) koji ne mogu biti zadovoljeni uz nisku stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Apsurdno je radovati se značajnom povećanju budžeta (govorim trenutno samo o budžetu FBiH - 8,24 milijarde KM) u situaciji kada nam je BDP oko jedan posto, index industrijske proizvodnje u minusu, a uvoz rapidno raste u odnosu na izvoz", naveo je.

Kako je upozorio, ako ove trendove ne zaustavimo, budžete ćemo finansirati zaduživanjem, što i već radimo, samo je pitanje do kada je to moguće.

"Dakle, bilo koja vlast da je u pitanju, shvatit će jednog dana da moraju preispitati rashodovnu stranu budžeta", poručio je.

Prijava fiskalnog prometa

U pojedinim općinama i gradovima FBiH je značajno smanjenje fiskalnog prometa. Pojedini su mišljenja da je uzrok toga obavezna neradna nedjelja i praznici za radnike u trgovini. S druge strane, pojedini, među kojima je vlast, mišljenja su da neradna nedjelja nije uzrok toga, već da su uzroci složeniji.

Tema razgovora je bila i to koliko je opravdano sumnjati da nagli pad fiskalnog prometa u pojedinim lokalnim zajednicama znači i to da se smanjuje broj onih koji registruju fiskalni promet, tj. izdaju račune za ono što prodaju, što utječe na budžetski priliv.

"Posljednjih nekoliko dana, a inicirano polemikama o opravdanosti rasta minimalne plate, svjedoci smo intenziviranja poreznih kontrola kod poreznih obveznika. Prvi objavljeni rezultati ukazuju na značajno kršenje u procesu fiskalizacije. Dakle, gotovina u plaćanju nije zaustavljena, nego se javlja trend povećanja fiskalne nediscipline", ocijenio je Rička.

Podsjetio je da je Vlada FBiH pokrenula proces usvajanja novog, savremenijeg načina fiskalizacije, ali, kako je primijetio, opstrukcije čine svoje i taj propis još nije u primjeni. Naime, riječ je online fiskalizaciji, od koje se očekuje da će se njome povećati budžetski priliv.

"Nisam siguran koliko će fiskalizacija u realnom vremenu biti ostvariva, ali prihvatam tu tvrdnju. I pored toga, podsjećam da će se opet pojavljivati primjeri neprijavljivanja prometa. To šteti javnim finansijama, budžetu, a dokle god ne uspostavimo siguran i efikasan sistem poreznog nadzora, imat ćemo i skupu državu, ne samo zato što je administracija brojna, nego što se veliki dio poreznih prihoda gubi kroz poreznu evaziju (izostanak prihoda od prikupljenih poreza)", naglasio je.

Dao je preporuke kako se boriti protiv prethodno opisanog problema.

"Poučni primjeri borbe protiv porezne utaje mogu biti i razne lutrije izvlačenja fiskalnih računa i dobitaka u obliku automobila ili stanova. Zbog zamaha obima poreznih utaja, koje nastaju neizdavanjem fiskalnih računa, u ovom trenutku su inspekcije primjeren način. Razvijene države, prije svih skandinavske, iz generalnih problema, koji nastaju iz finansijskih krivičnih djela, izlaze ukidanjem novca u gotovini. Dakle, samo se digitalnim novcem omogućava puni trag u kretanju novca i onemogućava manipulacije gotovinom", uvjerava.

Pomoć privrednicima

Vlada FBiH je usvojila dvije uredbe kojom namjerava pomoći privrednicima usljed rasta minimalne plate. Jedna je finansijska pomoć koja podrazumijeva subvencioniranje doprinosa radnika kojima bude povećan minimalac sa 619 KM na 1.000 KM. Procjena nadležnih je da će za ovu namjenu biti potrebno više desetina miliona KM. Profesor Rička je detaljnije objasnio ovu vrstu pomoći.

"Ovo je pomoć precizno definisanoj grupi privrednih subjekata u cilju očuvanja radnih mjesta u periodu do 31. decembra 2025. Uredbom su definisani uslovi refundacije dijela doprinosa za radnike koje su poslodavci imali zaključno s 30. novembrom 2024., a koji su imali platu nižu od 1.000 KM. Bitne odrednice prema ovoj uredbi su i da su ti subjekti na kraju 2024. imali dobit manju od 6.500 KM po zaposlenom (što je prosječan broj 2024.), da nemaju neizmirene poreze i doprinose u mjesecu prije onog za koji se vrši isplata. Na osnovu ovih kriterija moguće je lako izračunati ko može ostvariti ovo pravo", istakao je.

Kako dodaje, s obzirom na to da ne postoje prethodne procjene koliko je onih koji ostvaruju navedeno pravo za isplatu pomoći, uredbom je limitiran iznos ukupne pomoći po jednom subjektu na 250.000 KM, odnosno na 100 miliona KM ukupno. U slučaju većeg broja korisnika koji ispunjavaju sve uslove za pomoć, onda, kako je ukazao, pomoć će biti reducirana na manji iznos po korisniku.

Druga je nefinansijska pomoć koja podrazumijeva to da će biti neoporezovan rast plata do 450 KM, i to radnika koji su prije rasta minimalca imali platu 1.000 KM i više. Rička je napomenuo da će ova vrsta pomoći, tj. da će ova uredba s precizno definisanim uslovima na snazi biti do 31. jula ove godine.

Dakle, Vlada namjerava pomoći privrednicima davanjem novca iz svog budžeta i istovremeno se odreći dijela budžetskog priliva. Sagovornik Klix.ba je komentarisao obje uredbe.

"U obje varijante je riječ o pomoći ugroženim subjektima, koji su postali ugroženi određivanjem minimalne plaće od 1.000 KM. Znači nije u pitanju fiskalna mjera, nego prevazilaženje negativnih konotacija koje su nastale pri suočavanju s praktičnom primjenom - u suštini dobre namjere, ali bez dobre analize", konstatovao je.

No, nastavlja, bit će sve ovo dobro ako nam ovo bude pouka za ubuduće, a ta pouka je da svaki fiskalni zakon treba proći kroz dobru analizu ciljeva i mogućih posljedica, da je nužno stalno voditi borbu protiv fiskalne evazije te da je olakšice, izuzeća od primjene, subvencije i slične pomoći nužno transparentno i nediskriminatorno provoditi.

Profesor Rička je u završnici razgovora za Klix.ba imao jednu opasku.

"Pogledajte listu 10 najvećih poreznih dužnika, pa će vam biti jasno zašto se umjesto konzistentne fiskalne politike, moramo baviti nefiskalnim mjerama - pomoći", poručio je.

Podsjećamo, nadležni uvjeravaju da su spomenute dvije uredbe donesene do provođenja fiskalne reforme.