Znate li šta se sve odbija od plate? Pogledajte detaljnu strukturu naknada i gdje ide vaš novac

4. Doprinosi iz plate (31 posto bruto plate)

Ovi doprinosi idu direktno iz bruto plate zaposlenika i služe za socijalnu sigurnost:

• Penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO – 17 posto): Sredstva idu u penzioni fond i koriste se za isplatu penzija trenutnim penzionerima. Ovaj iznos se također računa za vašu buduću penziju.

• Zdravstveno osiguranje (12,5 posto): Ovaj iznos ide u fond zdravstvenog osiguranja, koji pokriva zdravstvene usluge zaposlenika, poput liječenja, lijekova i zdravstvene zaštite. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti (1,5 posto): Ova sredstva koriste se za podršku nezaposlenima putem isplata naknada za nezaposlene i programa zapošljavanja.

5. Doprinosi na plate (10,5 posto bruto plate – obaveza poslodavca)

Poslodavac mora platiti i dodatne doprinose koji povećavaju ukupne troškove rada. Ovi doprinosi uključuju:

• PIO (6 posto): Dodatno uplaćivanje u penzioni fond. Zdravstveno osiguranje (4 posto): Osiguravanje zdravstvenih prava zaposlenika.
• Osiguranje za slučaj nezaposlenosti (0,5 posto): Podrška fondovima za nezaposlene.

6. Opća vodna naknada (0,5 posto neto plate)

Ova naknada izdvaja se za održavanje i upravljanje vodnim resursima, uključujući zaštitu od poplava, upravljanje rijekama i zaštitu vodnih ekosistema. Sredstva se usmjeravaju ka nadležnim institucijama koje upravljaju vodama.

7. Naknada za zaštitu od elementarnih nepogoda (0,5 posto neto plate)

Ova naknada koristi se za osiguravanje sredstava za hitne situacije poput poplava, požara, klizišta i drugih prirodnih katastrofa. Sredstva se prikupljaju u fondove na kantonalnom ili federalnom nivou, koji se aktiviraju u vanrednim situacijama radi pomoći ugroženim područjima.

8. Naknada za rehabilitaciju osoba s invaliditetom (0,5 posto bruto plate – do 16 zaposlenih)

Ova naknada služi za finansiranje profesionalne rehabilitacije, edukacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Sredstva pomažu u jačanju inkluzije i poboljšanju kvaliteta života osoba s invaliditetom kroz zapošljavanje i društvenu integraciju.

9. Koeficijent ličnog odbitka

Koeficijent ličnog odbitka koristi se za umanjenje osnovice za obračun poreza na dohodak. Svaki zaposleni koji ima poreznu karticu ima pravo na osnovni koeficijent od 1, što odgovara iznosu od 300 KM. Ovaj iznos može biti veći ako imate izdržavane članove porodice (npr. djeca, supružnik bez primanja) ili ako ostvarujete prava na određene poreske olakšice (npr. kamata na prvi stambeni kredit, troškovi zdravstvene zaštite). Na taj način, lični odbitak smanjuje osnovicu za obračun poreza i doprinosi da vaš porez na dohodak bude manji.

Šta je drugačije u Republici Srpskoj?

Struktura plata u Republici Srpskoj također uključuje neto platu, porez na dohodak i doprinose za socijalno osiguranje. Razlika u odnosu na FBiH je u stopama poreza i doprinosima, kao i dodatnim naknadama koje plaćaju poslodavci i zaposlenici.

1. Neto plata (iznos koji radnik primi na račun)

To je iznos koji zaposlenik prima nakon što se odbiju svi porezi i doprinosi iz bruto plate.

2. Porez na dohodak (8 posto)

Porez na dohodak u RS-u iznosi 8 posto. Obračunava se na osnovicu koja se dobije tako što se bruto plata umanji za zakonski propisane poreske olakšice.

3. Lični odbici

Zaposlenici u RS-u imaju pravo na osnovni lični odbitak od 1.000 KM mjesečno. Taj iznos može se povećati za:

• Izdržavane članove porodice.
• Plaćenu kamatu na kupovinu prvog stana.

Lični odbici direktno smanjuju osnovicu za obračun poreza, što znači da zaposlenik plaća manji iznos poreza na dohodak.

4. Doprinosi za socijalno osiguranje (31 posto bruto plate) U RS-u svi doprinosi idu na teret zaposlenika:

Penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO): 18,5 posto Zdravstveno osiguranje: 10,2 posto Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 0,6 posto Doprinos za dječiju zaštitu: 1,7 posto

Primjer obračuna plate

• Federacija BiH

Ako je bruto plata radnika 1.500 KM i koristi se samo lični osnovni odbitak obračun izgleda ovako: Doprinosi zaposlenika (31 posto): 465 KM. Iznos ličnog odbitka je 300 KM. Osnovica za porez na dohodak: 735 KM (1.500 KM – 465 KM - 300 KM). Porez na dohodak (10 posto): 73,50 KM. Neto plata: 961,50 KM (1.500 KM - 465 KM – 73,50 KM). Doprinosi poslodavca (10,5 posto): 157,50 KM. Ukupan trošak poslodavca (bruto 2) iznosi 1.657,50 KM.

Također, bitno je spomenuti da je poslodavac u obavezi da obračuna i plati sledeće naknade: opću vodnu naknadu (0,50 posto od neto plate), naknada za elementarne nepogode (0,5 posto od neto plate) i naknadu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, što dodatno uvećava ukupan trošak poslodavca.

• RS

Ako je bruto plata radnika 1.500 KM i zaposlenik ima samo osnovni lični odbitak obračun izgleda ovako: Doprinosi zaposlenika (31 posto): 465 KM. Iznos ličnog odbitka iznosi 1.000 KM. Osnovica za porez na dohodak: 500 KM (1.500 KM -1.000 KM - ). Porez na dohodak (8 posto): 40,00 KM. Neto plata: 995,00 KM (1.500 KM - 465 KM – 40,00 KM).

U RS-u nema propisanih doprinosa na teret poslodavca. U RS-u poslodavaci su dužni još i da obračunaju naknadu za Fond solidarnosti (0,25 posto od neto plate), naknadu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom (0,10 posto na bruto platu) i naknadu za vode Srpske (1 KM po zaposlenom).

Transparentnost u vezi s obračunom plata ključna je za zaposlenike i poslodavce. Zaposlenici često nisu svjesni koliko se novca odvaja za njihovu sigurnost (penzije, zdravstvo) i za javne fondove. S druge strane, poslodavci trebaju biti svjesni stvarnih troškova rada, što uključuje i dodatne obaveze koje povećavaju ukupan iznos.