Globalni rast cijena: Zašto je više od 800 miliona ljudi širom svijeta gladno?

Od onih koji su pogođeni glađu, dvije trećine su žene, a 80 posto živi u područjima sklonim klimatskim promjenama.

Nakon decenije konzistentnog smanjenja, globalna glad je bilježila trend rasta posljednjih godina. Između 2019. godine i 2021. godine, broj pothranjenih osoba porastao je za više od 150 miliona, prvenstveno podstaknut sukobima, klimatskim promjenama, ekonomskim šokovima i pandemijom koronavirusa.

Povećali su se i troškovi hrane. Između 2019. godine i 2022. godine FAO indeks cijena hrane (FPI), koji mjeri promjenu globalnih cijena korpe prehrambenih proizvoda uključujući šećer, meso, žitarice, mliječne proizvode i biljna ulja, porastao je sa 95,1 boda na 143,7 bodova.

"Čak i dok su globalne cijene prehrambenih proizvoda rasle, povećanja na nivou zemlje se razlikuju, jer zemlje primjenjuju različite politike", kaže Monika Tothova, ekonomista u odjelu za trgovinu i tržišta FAO-a.

Najnoviji izvještaj UN-a o stanju sigurnosti hrane i ishrane u svijetu (SOFI) otkrio je da većina pothranjenog stanovništva svijeta živi u Aziji, gdje je oko 425 miliona ljudi 2021. godine bilo gladno. Međutim, prevalencija gladi je najveća u Africi, sa 278 miliona pogođenih te godine.

Broj ljudi koji doživljavaju akutnu nestašicu hrane, što mjeri nesposobnost osobe da konzumira adekvatnu hranu i, kao rezultat, dovodi u neposrednu opasnost njihove živote ili sredstva za život, porastao je već četvrtu godinu 2022. godine, a 258 miliona ljudi suočeno je s akutnom gladi, prema Globalnom izvještaju o krizi hrane iz 2023. godine.