Gornji Vakuf: Lokalne vlasti nadaju se brzom pokretanju proizvodnje u nekadašnjem TOM-u
Direktno zapošljavanje 200 radnika doprinosi rastu privrednih aktivnosti i osigurava o(p)stanak više od 200 porodica u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, smatra načelnik Gornjeg Vakufa-Uskoplja Sead Čaušević i ministar privrede Srednjobosanskog kantona Sedžad Milanović.
Tvornica za obradu metala (TOM) iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja prekinula je proizvodnju 2019. godine. Oko 300 radnika ostalo je bez posla, a nakon pokrenutog stečaja bosansko-njemački investitor IAB Engineering u maju 2023. kupio je proizvodne pogone gdje namjerava pokrenuti proizvodnju i zaposliti oko 200 radnika.
„U TOM-u je bilo zaposleno 300 osoba i dok je radio to je mnogo značilo za naš grad pa i širu zajednicu. TOM je osiguravao egzistenciju za 300 porodica i zaposleni su zaista imali solidne plate. Jedna takva kompanije vrlo je značajna za svaku lokalnu zajednicu, od prihoda koje zaposleni uplaćuju po osnovu poreza na dohodak do drugih efekata kada imate toliko zaposlenih koji imaju dobra i redovna primanja, tu žive, kupuju“, kaže načelnik Gornjeg Vakufa-Uskoplja Seda Čaušević.
Investitor je u kupovinu proizvodnih hala nekadašnjeg TOM-a već uložio 4.92 miliona KM, platio je više stotina hiljada maraka na ime poreza na promet nekretninama, osigurao tržište za izvoz i ima jasan plan o pokretanju proizvodnje što podržavaju povjerioci TOM-a uključujući i same radnike. No, pravna nesigurnost i mogući propusti sudova koče proces.
Najava ponovnog pokretanja proizvodnje za Gornji Vakuf-Uskoplje znači mnogo a Čaušević ističe da o ozbiljnosti investitora govori i činjenica da je u startu uloženo 5 miliona KM.
„Od jedne fabrike koja je četiri godine praktično bila zatvorena, koja je sva zarasla, za nas kao lokalnu zajednicu znači mnogo pojava investitora koji je uložio toliki novac i koji već u prvoj fazi najavljuje zapošljavanje 200 radnika. Zaposliti toliko radnika je zaista veliko, posebno u vrijeme odlaska mladih ljudi u inostranstvo što ima razarajuće posljedice na demografske prilike. Pokretanje proizvodnje garantiralo bi ne samo opstanak tih mladih ljudi ovdje već ima mladih ljudi koji bi se, prema mojim informacijama, vratili ovdje, vratili se u svoj grad gdje su im kuće i porodice jer bi se otvorila radna mjesta za koja su oni kvalificirani“, dodaje Čaušević.
Ministar privrede Srednjobosanskog kantona Sedžad Milanović također smatra da bi zapošljavanje 200 radnika imalo značaj ne samo za Gornji Vakuf-Uskoplje već i za cijeli Srednjobosanski kanton pa i šire. „Mi u Gornjem Vakufu-Uskoplju imamo nekoliko kompanija koje imaju trocifren broj zaposlenih. Ali mi istovremeno imamo oko 2.000 nezaposlenih u samom Gornjem Vakufu-Uskoplju i pokretanje proizvodnje sigurno bi smanjilo taj broj nezaposlenih. Vjerujem da bi pozitivne efekte osjetio ne samo Gornji Vakuf i druge općine u Srednjobosanskom kantonu već i drugi kantoni koji sa nama graniče jer bi dio stručne radne snage došao i van našeg kantona“, pojašnjava Milanović.
Čaušević smatra kako u cijeloj priči ne bi smjelo biti mjesta politici i politikanstvu i kako bi državne institucije trebale svoj dio posla obaviti profesionalno i korektno kako bi se pokazala ozbiljnost i investitorima garantirala pravna sigurnost. „Vjerujem da bi nam svima interes trebao biti pokretanje proizvodnje i da bi svi mi trebali biti servis investitoru koji je spreman uložiti novac i pokrenuti proizvodnju. Od pokretanja proizvodnje korist mogu imati mnogi a štetu niko“, kaže Čaušević.
Ministar privrede SBK Sedžad Milanović kaže kako je iskustvo investitora u TOM-u razotkrilo mnoge slabosti sistema koje generiraju pravnu nesigurnost i koje bi se trebale otkloniti.
„Razumijem da su se investitori pomalo razočarali zbog nedostatka pravne sigurnosti. Koliko sam razumio, postoji uvjerenje da se u sve umiješala i politika, posebno taj neki lokalni dio politike na nivou Gornjeg Vakufa-Uskoplja koji se oglašavao oko ovog pitanja i koji je, moguće, izvršio neki pritisak na pojedine državne organe. Mislim da se cijela stvar nikako ne bi smjela gledati sa političkog aspekta već iz ekonomskog jer imamo situaciju da dolazi investitor sa čistim namjerama i institucije bi svoj dio posla trebale odraditi krajnje profesionalno. U cijelom postupku isplivale su slabosti i stečajnog postupka i neažurnosti suda što je rezultiralo da je jedan ozbiljan investitor doveden u zabludu. Time je napravljena ozbiljna šteta i državi i kantonu, ali i običnim ljudima koji su vidjeli svoje zaposlenje tu nakon pokretanja proizvodnje“, kaže Milanović.
Iako ni Milanović ni Čaušević ne žele komentarisati sudske odluke, ističu da se cijeli proces treba vratiti u zakonske okvire i da institucije moraju snositi odgovornost.
„Sudske odluke i procedure ne treba komentarisati, ali isto tako mislim da i sudovi i sudske procedure ne bi trebale da budu podložni političkim utjecajima već bi trebali da rade u skladu sa pravom i pravičnošću i da se prema svakom odnose jednako. Čini mi se da u ovom slučaju nemamo takav pristup. Zabrinjava činjenica da su neki akteri ovakvog postupanja nagrađeni nekim boljim pozicijama unutar pravosudnog sistema i to nakon što ovaj proces stečaja u TOM-u nisu doveli do kraja. To budi sumnju da postoje određeni politički utjecaji i to bi se moralo okončati“, dodaje na kraju Milanović.
