Građani BiH sve više dižu nenamjenske kredite: Novac ne ulažu, brzo troše i teško vraćaju

"Raiffeisen banka bilježi porast kada govorimo o volumenu i broju nenamjenskih kredita u poređenju s prethodnim godinama. Maksimalan iznos novčanog kredita za fizička lica je 50.000 KM, a klijenti se najčešće opredjeljuju za iznose od 3.000 do 20.000 KM", kazali su nam iz Raiffeisen banke.

Porast potražnje nenamjenskih kredita bilježe i ostale banke. Iz Addiko banke kažu nam kako je građanima dosta jednostavniji i brži proces ugovaranja ovih kredita nego nekih drugih.

"Maksimalni iznos ovih kredita je 50.000 KM na period od deset godina. U strukturi klijenata imamo dvije veće grupe. Jednu čine klijenti koji podižu iznose od 40.000 do 50.000 KM, a koji na ovaj način rješavaju stambeno ili neko drugo važnije pitanje. Druga grupa klijenata su klijenti koji dižu manje iznose, najčešće oko 5.000 KM, a kojima nastoje premostiti neke vanredne izdatke, poput manjih kućnih radova ili nabavke namještaja u proljeće te druge izdatke koji se javljaju najesen, odnosno pred zimu. Ovi manji krediti su izrazito sezonskog karaktera. Obično su na proljeće i ranu jesen intenzivnije traženi te smo u skladu s tim i prilagodili našu ponudu", kazali su nam iz Addiko banke.　

Od dolaska na bh. tržište do danas, iz Sberbank nam govore kako je udio nenamjenskih kredita porastao za 30 posto u ukupnom prometu.

"Prosječan iznos nenamjenskog kredita za prošlu godinu iznosi 19.300 KM, sa rokom otplate do šest godina", dodaju iz Sberbank.

Nejasna uloga kredita

Činjenica da nenamjenski krediti imaju značajno učešće u ukupnom kreditiranju stanovništva, pokazuje da još nemamo jasno razvijene percepcije o ulozi kredita u jednom društvu, govori nam ekonomski analitičar Admir Čavalić.

"Kreditiranje prije svega treba biti u funkciji investiranja, naprimjer kupovina nekretnina, automobila, plaćanje školarine ili čak obezbjeđivanje veće energetske efikasnosti, a što je aktuelno u posljednih nekoliko godina. Na ovaj način koristi se puni potencijal kreditiranja, odnosno djelimičnog žrtvovanja sadašnjeg užitka zarad budućih dobiti. S druge strane, nenamjenski krediti se obično koriste za zadovoljavanje tekućih potrošačkih potreba, bez da se slijedi prethodno objašnjenja matrica. Istina, ukoliko domaćinstvo ima ili očekuje značajan dohotak, onda je uredu koristiti navedene. Treba dodati da namjenski krediti nisu adekvatno popularizirani u našem društvu, niti da društvene okolnosti nude neke poticaje za korištenje tih kredita. Naprimjer, obrazovanje je načelno besplatno, što znači da minoran broj populacije koristi kredite za ovu namjenu, ne postoje poticaji za ekološki doprinos u smislu veće energetska efikasnosti ili kupovine novog automobila, tržište nekretnina nije razvijeno i dinamično...", kazao nam je Čavalić.

On ističe kako je finansijska nepismenost građana BiH posljedica obrazovnog sistema koji se odupire reformama u ovom pravcu.

"Pored obrazovnih predmeta koji bi naglašavali značaj finansijske pismenosti, potrebno je uključiti sadržaje koji promovišu poduzetništvo, ali i aktuelna saznanja iz oblasti bihevioralne ekonomije. U posljednjih deset godina svjedočimo ekspanziji nauke u oblasti bihevioralne ekonomije, ali obrazovni sistem to apsolutno ignoriše, ne samo na nivou osnovnog i srednjeg obrazovanja, već i visokog. Razumijevanjem osnovnih pojmova iz oblasti upravljanja ličnim finansijama, poduzetništva i bihevioralne ekonomije, bosanskohercegovački potrošač i korisnik kredita bi imao potrebna znanja za ekonomomisanje u 21. stoljeću. Bez toga postaje žrtva finansijskih i marketinških predatora. Pored svega toga, potrebno je imati i barem osnovna znanja iz oblasti IKT i novih tehnologija jer one uvjetuju potrošnju i štednju današnjice", poašnjava nam Čavalić.

Veliki je problem, dodaje Čavalić, što današnja ekonomija ne stimuliše štednju, već je naprotiv nekada i kažnjava kroz negativne kamatne stope.

"Društvo i kultura fetišiziraju potrošnju, a tehnologija je čini lakšom. Sve to uvjetuje da građani preferiraju potrošnju i sadašnji užitak, nauštrub štednje i investicija. Okolnosti su takve i veoma je teško očekivati da će se trendovi promjeniti. Ono što možda ohrabruje jeste pojava nekih novih tehnoloških rješenja za štednju i investiranje poput kriptovaluta i slično", ističe na kraju Čavalić.

Ne samo u BiH, već u cijelom svijetu, jedan od najvećih nedostataka sistema formalne edukacije je potpuni nedostatak finansijske edukacije koji bi trebalo da ima za cilj objasniti šta da radimo s novcem kada ga zaradimo, ističu stručnjaci.

Međutim, dok bi finansijsko opismenjavanje utjecalo na ekonomsko osnaživanje pojedinaca, konstantne ponude banaka za brze nenamjenske kredite u roku od sedam dana ili čak 15 minuta, uz povoljne kamatne stope, dovode do sve češćih pozajmica. Život bez kredita postao je gotovo neizbježan.