Guverner Kozarić na Regionalnom samitu guvernera u Beogradu

Tema samita bila je "Stanje i budućnost finansijskih sistema u regiji".

Potresi koji su zahvatili svjetski finansijski sistem, kao i promjene u ustrojstvu velikih bankarskih institucija u Evropi, stavili su na dnevni red pitanje hoće li i kakve će posljedice pretrpjeti banke kćerke u regiji, koliko će privredni sistemi biti pogođeni novim uređenjem odnosa i hoće li se uopšte moći računati na povratak na nivo rasta kakav je bio prije krize. Posebno važna tema samita bila je i podrška sektoru malog i srednjeg preduzetništva (MSP) i kreditiranje njihove poslovne aktivnosti.

U prvom dijelu samita izlaganja su imali guverneri centralnih banaka regije, među kojima i guverner Kozarić. On se u svom izlaganju, pod nazivom "Budući izazovi za finansijski sektor zemalja regije", osvrnuo na strukturu finansijskog sektora u BiH, s posebnim osvrtom na bankarski sektor, te podsjetio na to da je ovaj sektor nekada karakterisala visoka stopa profitabilnosti, dok ga sada karakteriše visoka stopa nekvalitetnih kredita (NPL) i slab kreditni rast. Prema njegovim riječima, naredni koraci će se morati poduzeti upravo ka rješavanju problema NPL. Guverner je istakao da je vidljiv konstantan trend smanjivanja izloženosti banaka u regiji.

Govoreći o glavnim rizicima za bankarski sektor u BiH i regiji, guverner Kozarić naveo je mogućnost prelijevanja krize iz zemalja porijekla stranih bankarskih grupacija i iz EU, te procikličnost finansijske krize na druge segmente finansijskog sektora. Kao bitne u prevenciji rizika, guverner je istakao home-host supervizijski okvir te unapređenje korporativnog upravljanja u bankama, s posebnim akcentom na poboljšanje odnosa s klijentima.

Na kraju izlaganja, guverner Kozarić je političku stabilnost regije i ubrzavanje euroatlantskih integracija ocijenio veoma bitnim i još jednom podsjetio da ekonomija mora biti u fokusu vlasti kako bi standard svakog pojedinca bio na što višem nivou.

I izlaganja ostalih guvernera potvrdila su da su bankarski sektori pokazali veliki stepen otpornosti na krizu, ali da su suočeni i s istim problemima, poput bankocentričnosti finansijskih sektora te NPL-ova.