Naime, holandski i turski penzioneri primaju od 101 do 102 posto radne plaće kada se penzionišu, dok penzije u Hrvatskoj iznose 129 posto radne plaće.
Prema ocjeni francuske organizacije, visokim penzijama mogu se pohvaliti i Indijci koji primaju 99 posto radne plaće. Penzije u Portugalu iznose 95 posto radne plaće, a u Italiji 93 posto.
S druge strane, penzioneri u Velikoj Britaniji su u najgorem položaju s obzirom da primaju tek 29 posto radne plaće kad se penzionišu.
Kada su u pitanju najmnogoljudnije zemlje, Amerikanci primaju penzije u visini od 49 posto radne plaće, a Kinezi 83 posto radne plaće.
Ipak, iako većina ovih brojeva izgleda velikodušna, zdravstveni sistemi su presudni za životni vijek penzionera. Bolja zdravstvena zaštita u razvijenim i zemljama u razvoju znači da ljudi žive duže, pa samim tim i više godina primaju penziju.
Prema podacima Svjetske banke, penzioneri u šest zemalja s najboljim penzionim i zdravstvenim sistemom žive između osam i 11 godina duže nego u ostatku svijeta. Te zemlje su Amerika, Velika Britanija, Japan, Holandija, Kanada i Australija. Zanimljivo je kako Japanci žive čak 16 godina duže od ostalih ljudi na svijetu.
Najveći problem penzionih sistema u svijetu su povećanje životne dobi u kojoj se žene mogu penzionisati.
Na primjer, u Velikoj Britaniji neće moći biti moguće penzionisanje prije 66 godine do 2020., dok će između 2026. i 2028. životna dob za penzionisanje biti pomjerena na 67 godina.
Međutim, stručnjaci upozoravaju kako povećanje starosne granice za penzionisanje neće biti dovoljno za premošćivanje globalnog penzionog jaza. Oni pozivaju vlastodršce da razmotre druge mjere zaštite ekonomije.
