Inflacija neće "ispuhati", najveći problem je što vlasti u BiH i ne mogu uraditi mnogo

Prije svega čini se da će nas inflacija pratiti i u ovoj godini, optimistične najave da će inflacija "ispuhati" sada su ustupile mjesto stavovima da bi se slična stopa inflacije mogla očekivati i naredne godine smatra ekonomski Damir Bećirović, ekonomski analitičar i profesor s Visoke škole "Internacionalna poslovno-informaciona akademija" Tuzla.

"Bitno je znati da je inflacija u BiH uvezena, s obzirom da smo kao dio globalnog tržišta izloženi svjetskom kretanju cijena. O razlozima pojave inflacije je često govoreno, prvenstveno se kao uzroci uzimaju višegodišnja monetarna ekspanzija na svjetskom nivou i povećana potražnja u odnosu na 2020. godinu uz poremećene lance dobave. Ono što u ovom momentu diktira ovakav trend jeste prije svega rast cijena energenata, prvenstveno nafte i o kretanju ovog pokazatelja će uvelike ovisiti kretanje cijena u predstojećem periodu", kaže on u komentaru za za portal Klix.ba.

Prema podacima agencije za statistiku cijene hrane su u protekloj godini rasle po duplo većoj stopi od zvaničnog indeksa potrošačkih cijena, zbog čega je percepcija inflacije značajno veća od njenog stvarnog nivoa, dodaje on.

"Što se diče djelovanja monetarnih vlasti u BiH one realno, zakonski nemaju puno prostora zbog valutnog odbora. Jedini instrument monetarne politike koji CBBiH ima na raspolaganju u ovoj situaciji, a to je povećanje stope obaveznih rezervi banaka, ne bi u našim uslovima postiglo rezultate, jer su banke kod nas prelikvidne i to ne bi utjecalo značajno na nivo monetarne mase u opticaju", kazao je.

Smatra i kako izvršne vlasti imaju određene mehanizme koji mogu donekle amortizirati inflatorne udare.

"Ako cijenu nafte označimo kao trenutnog katalizatora inflacije, a znamo da u maloprodajnoj cijeni značajan udio čine trošarine, tu se nalazi prostor za djelovanje u smjeru sniženja ili stabilizacije cijena ovog energenta. U izbornoj godini je naravno iluzorno očekivati da će vlasti na ovaj odreći značajnih budžetskih prihoda. Čak šta više, vidimo da zbog objektivnog pritiska javnosti čiji realni lični dohodak se umanjuje kroz djelovanje rasta cijena, vlade na svim nivoima djeluju "niz dlaku" kroz povećavanje ličnih primanja za različite kategorije budžetskih korisnika što svakako nije antiflantorno. U narednom periodu je zbog povećanja troškova rada realno očekivati i rast cijena u uslužnom sektoru koji nije u prvom valu inflacije značajnije djelovao na cijene", zaključio je Bećirović.