Donosimo detalje o postrojenju koje bi Sarajevo moglo dobiti: Struja i toplota proizvedeni iz otpada

• Strateško-planskih dokumenata u cilju određivanja kvantitativnih ciljeva za tretman otpada.

Osim toga, urađena je projekcija količine otpada do 2047. godine. Analizom spomenutih stavki, tj. studijom, koju je u ime SERDA-e i Ministarstva izradila kompanija Enova, date su preporuke koje su ocijenjene kao najpovoljnije rješenje i koje su usklađene s hijerarhijom upravljanja otpadom i strateškim ciljevima Kantona Sarajevo.

Četiri vrste postrojenja

U okviru analize je razmatran mehaničko-biološki tretman otpada i termička obrada otpada. Za mehaničko-biološki tretman otpada postoje dvije vrste postrojenja:

• Za mehaničku obradu u cilju proizvodnje goriva iz otpada (na engleskom Refuse-Derived Fuel ili RDF), izdvajanje reciklažnih materijala te biološke obrade u svrhu proizvodnje komposta;

• Za mehaničku obradu u cilju proizvodnje goriva iz otpada, izdvajanje reciklažnih materijala te biološku obradu u svrhu proizvodnje biogasa kao energenta u kogenerativnom postrojenju (na engleskom Combined Heat and Power ili CHP) za kombiniranu proizvodnju električne i toplotne energije.

Za termičku obradu otpada također postoje dvije vrste postrojenja koje imaju po dvije podvarijante. Prvo postrojenje za termičku obradu otpada je ono za obradu miješanog komunalnog otpada, čija projektovana prosječna količina iznosi 203.646 tona otpada godišnje, a njegove podvarijante su:

• Istovremena proizvodnja električne i toplotne energije (kogeneracijsko postrojenje);

• Proizvodnja samo električne energije (elektrana).

Druga vrsta postrojenja za termičku obradu je ono za sušenje 45.000 tona odvodnjenog mulja godišnje (sa 25 posto na 85 posto suhe tvari), termičku obradu 13.235 tona otpadnog mulja godišnje (sa 85 posto suhe tvari) i termičku obradu 203.646 tona komunalnog otpada godišnje. Podvarijante postrojenja za termičku obradu su:

• Istovremena proizvodnja električne i toplotne energije (kogeneracijsko postrojenje);

• Proizvodnja električne energije (elektrana).

Prvorangirano i drugorangirano rješenje

Spomenutom SERDA-inom studijom je utvrđeno najpovoljnije prvorangirano i drugorangirano rješenje, i to sa tehničko-tehnološkog, finansijsko-ekonomskog i okolišno-društvenog aspekta.

Prvorangirano rješenje podrazumijeva sušenje odvodnjenog otpadnog mulja sa postrojenja Butila (sa 25 na 85 posto suhe tvari) te termičku obradu osušenog otpadnog mulja i miješanog komunalnog otpada, Dakle, riječ je o kogeneracijskom postrojenju za proizvodnju električne i toplotne energije.

Drugorangirano rješenje je mehaničko-biološka obrada miješanog komunalnog otpada, što podrazumijeva:

• Obradu u cilju proizvodnje goriva iz otpada, koji će odgovarati internim zahtjevima kvaliteta tvornice cementa u Kaknju;

• Izdvajanje reciklažnih materijala do granica tehničke mogućnosti;

• Biološku obradu u cilju proizvodnje biogasa.

U SERDA-i su za Klix.ba naglasili da postrojenje za proizvodnju električne i toplotne energije (kogeneracijsko postrojenje) predstavlja manji finansijski rizik. Kao razlog zašto je to tako istakli su to što rastu cijene električne energije i što uvijek postoji potreba za toplotnom energijom.

S druge strane, kako su napomenuli, kod mehaničko-biološke obrade miješanog komunalnog otpada izlazni proizvodi su reciklažni materijali i gorivo proizvedeno iz otpada, čije cijene stalno fluktuiraju.

O kogeneracijskom postrojenju

U kogeneracijskom postrojenju bi se godišnje proizvodilo 68.070 megavatsati električne energije i 94.278 megavatsati toplotne energije. Shodno tome, SERDA-inom studijom je procijenjeno da bi se električnom energijom moglo snabdijevati blizu 18.000 domaćinstava dok bi 12.000 domaćinstava moglo koristiti toplotnu energiju iz ovog postrojenja.

Istakli su da bi se domaćinstva u jedinicama individualnog stanovanja (kućama), koja su među najvećim zagađivačima zraka u Sarajevu, mogo priključiti na sistem daljinskog grijanja u dijelovima grada u kojima taj sistem postoji. No, kako su naveli, upitno je da li bi se to dogodilo zbog same cijene toplotne energije.

Koliko otpada bi se spaljivalo

U nastavku su se osvrnuli na to koliko bi se otpada godišnje spaljivalo u jednom takvom postrojenju. Naime, kako su napomenuli, s obzirom na to da je studija rađena 2017. i 2018., kao referentna tačka za količinu prikupljenog otpada uzeta je 2017., kada je preduzeće "Rad" prikupilo 160.250 tona miješanog komunalnog otpada (uključujući kabasti otpad). Od istaknute količine je odvojeno 1.286 tona papira, kartona, plastike i stakla.

Osim toga, uz prosječni obuhvat uslugom prikupljanja otpada od 95 posto, procijenjeno je da je 2017. na području Kantona Sarajevo bilo 170.000 tona komunalnog otpada.

Kako su naglasili u SERDA-i, projekcije povećanja količine komunalnog otpada su urađene za period trajanja rada postrojenja za termičku obradu otpada, uzimajući u obzir parametre kao što su:

• Godišnje povećanje broja stanovnika;

• Godišnje povećanje proizvodnje otpada;

• Povećanje stope prikupljanja miješanog komunalnog otpada;

• Povećanje stope odvojenog prikupljanja reciklažnih sirovina poput papira, kartona, plastike i stakla.

S obzirom na prethodno navedeno, procjena je da bi godišnja količina komunalnog otpada za 25 godina rada postrojenja iznosila 203.646 tona, a riječ je o količini koja bi se tretirala u tom postrojenju.

Nadalje, potrebno je u obzir uzeti količinu otpadnog mulja s postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Butila, za koju su naveli da iznosi 45.000 tona godišnje, ako bi se taj mulj tretirao u postrojenju.

Koliko bi koštala izgradnja

Prema procjeni iz 2017. godine, izgradnja kogenerativnog postrojenja, u kojem bi se tretirao mulj iz Butila i komunalni otpad koji se trenutno odlaže na deponiju Smiljevići, koštala bi više od 198,87 miliona KM.

U SERDA-i su podsjetili da investicioni troškovi uključuju projektovanje, kotao, prečišćivač plina, parno kolo i turbinu, generator, tehnologiju za kontrolu i upravljanje, izgradnju i tehničko servisiranje objekta, priključak na električnu mrežu, priključak na toplovod, zemljište i ostale troškove. Međutim, spomenuti bi troškovi danas bilo vjerovatno veći od navedenog.

Lokacija

Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo je predložilo dvije lokacije za igradnju kogeneracijskog postrojenja, a to su lokacija deponije Smiljevići i lokacija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Butila. Iz SERDA-e su naglasili da je uporednom analizom utvrđeno da su Smiljevići prihvatljiviji s aspekta tehničkih uslova.

"S obzirom na to da se lokacija Butila nalazi u plavnom području i da bi zadovoljavanje svih zahtjeva iziskivalo visoke troškove izgradnje. U pogledu utjecaja na okoliš, preporuka je da se ovakva postrojenja grade na većim nadmorskim visinama", dodaju.

S druge strane, u pogledu dostupnosti ulazne sirovine u slučaju da se pitanje zbrinjavanja otpadnog mulja riješi u okviru postrojenja, lokacija Butila je ocijenjena kao povoljnijom.

"S obzirom na to da je otpadni mulj već dostupan na lokaciji, a lokacija je dobro saobraćajno povezana s gradom, što omogućava i pouzdanu opskrbu osnovnom ulaznom sirovinom - otpadom", naveli su.

No, kako su istakli u SERDA-i, treba imati na umu da konačna odluka o izboru lokacije treba biti donesena uzimajući u obzir više faktora i da ne treba biti ograničena samo na dvije predložene lokacije.

Spomenuta SERDA-ina studija je predstavljena Vladi Kantona Sarajevo i trebala je biti predstavljena Skupštini Kantona Sarajevo, ali to se nikada nije dogodilo. Iz SERDA-e su nekoliko puta tražili od resornog ministarstva da omogući predstavljanje pred kantonalnim zastupnicima.

Kantonalna vlada je 2019. usvojila zaključak da isto to ministarstvo u roku od 30 dana predloži Vladi usvajanje ove studije, uz zahtjev za konkretno opredjeljenje za prvorangiranu opciju, kako bi se napravio iskorak u upravljanju otpadom.