Grčka vlada revidira svoju politiku: Plin u moru umjesto projekata zelene energije?
Grčka bi trebala "igrati vodeću ulogu na globalnom energetskom tržištu i postati dinamična izvozna ekonomija u energetskom sektoru u nadolazećim godinama", kaže premijer Kyriakos Mitsotakis.
Čak i ako to zahtijeva proizvodnju plina u plavim vodama Jonskog mora. Stoga je krajem januara 2025., u svojoj sedmičnoj objavi na Facebooku, izrazio veliku radost zbog interesa američke kompanije Chevron za traženje prirodnog plina u morskom području jugozapadno od Peloponeza. Pet godina ranije ExxonMobil pokazao je sličan interes i dobio licencu za početno istražno bušenje.
Prema procjenama, ispod morskog dna jugozapadno od Peloponeza do Krete nalazi se onoliko plina koliko i u podmorskom plinskom polju Zor u Egiptu. Prema istraživanju Instituta za energetiku za Jugoistočnu Europu, ovo područje potencijalno ima rezerve prirodnog plina od dva do 2,5 triliona kubnih metara, što je dovoljno za pokrivanje 15 posto godišnje potrošnje EU. To privlači interes američkih naftnih divova, koji je porastao otkako je Donald Trump ponovno postao američki predsjednik. S njegovom mantrom "Drill, baby, drill!" očito je zarazio druge šefove vlada - poput Kyriakosa Mitsotakisa.
Ne tako davno, grčki premijer činio je sve što je mogao kako bi promicao energetsku tranziciju u svojoj zemlji. U govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda 2019. godine naglasio je golemu važnost prijelaza na zelenu energiju za Europu i Grčku - te je najavio zatvaranje grčkih elektrana na lignit do 2028. godine. Cilj je, rekao je tada Mitsotakis, bio povećati udio obnovljivih izvora energije u miksu proizvodnje električne energije u zemlji na preko 90 posto do 2030. godine. Na Međunarodnoj konferenciji o oceanima prošle godine čak je odbacio bilo kakve nove koncesije za istraživanje nafte i plina.
No, tada je postalo jasno da će energetska kriza s rastućim cijenama struje i plina trajati duže. Drugo, Trump je pobijedio na američkim predsjedničkim izborima. Od tada je šef grčke vlade počeo postupno revidirati svoje prethodne službene izjave da je promjena ka zelenoj energiji jednosmjerna ulica. Sada je postao zagovornik prirodnog plina - a grčka vlada je spremna davati sve više dozvola za eksperimentalna bušenja, po mogućnosti američkim naftnim kompanijama, tako da je i Donald Trump zadovoljan. Atena je službeno objavila interes Chevrona na sam dan inauguracije novog američkog predsjednika.
Dvostruki moral
Grčke organizacije za zaštitu okoliša reagirale su kritikom: prethodno najavljena zelena tranzicija nije bila kompatibilna s rudarenjem u dubokom moru. "Ishitreni interes naftnog diva Chevrona za nastavak proizvodnje ugljikovodika u Grčkoj, u kombinaciji s trenutnom pozitivnom reakcijom Atine, u najboljem slučaju pokazuje dvostruki standard vlade, koja se predstavlja kao zelena i kao pionir zelene tranzicije", kritizirao je grčki odjel World Wildlife Fund (WWF)
Osim toga, ljudi u regiji pogođenoj projektima, koji uglavnom žive od turizma i ribarenja, zabrinuti su zbog ekološke katastrofe. Prije su se protivili bušenju. Oni mogu sudskim putem pokušati prisiliti privremenu obustavu relevantnih pripremnih radova.
Ministar obećava da nema rizika
Državna ministrica za okoliš i energiju, Alexandra Sdoukou, pokušala je unaprijed umiriti one koji su izravno pogođeni. Na javnoj televiziji ERT utvrdila je da "kompanije s tako dugogodišnjim svjetskim iskustvom nikada ne bi riskirale isprobati procese ekstrakcije ugljikovodika koji nose i najmanju opasnost od izlijevanja u more, što bi dovelo do velike ekološke katastrofe".
Ministrica naglašava veliko povjerenje u Chevron i druge naftne i plinske tvrtke - te da je njezinoj Vladi zaštita okoliša najvažnija. Osim toga, kaže, da njezino ministarstvo ima uspostavljene mehanizme kontrole. "Budući da vađenje ugljikovodika koegzistira s drugim aktivnostima kao što su ribolov ili turizam, očito je da moramo držati oči sto puta otvorenije kako bismo bili sigurni da ovo funkcionira", obećao je Sdoukou.
Najranije za deset godina
Međutim, građani u Grčkoj nemaju previše povjerenja u državne mehanizme kontrole. No, mnogi ne vjeruju da će uskoro početi bušenje u Jonskom moru. I to s pravom, kako za DW objašnjava Harry Tzimitras iz neovisne istraživačke službe PRIO Cyprus Center (PCC). Kiparski stručnjak za rješavanje sukoba, energetsku sigurnost i geopolitiku uvjeren je da će do bušenja doći najranije za deset godina, ako uopće bude, jer naftne kompanije prvo moraju odlučiti da li se to zaista isplati.
Prvo, istražnim bušenjem mora se utvrditi koliko plina zapravo ima. Drugo, za te rezerve plina moraju se naći kupci - jer niti jedna naftna kompanija ne ulaže velika ulaganja prije nego sklopi ugovore s budućim kupcima. Treće, banke se moraju uvjeriti da ulože novac potreban za bušenje. Prema Tzimitrasu, naftne kompanije doprinose najviše 30 posto investicijskog kapitala, a banke doprinose ostatak.
"Ako Chevron i Co. odluče bušiti u Jonskom moru i ako se ljudi u regiji ne uspije tužiti protiv toga, govorimo o vremenskom horizontu od deset godina", rekao je ovaj stručnjak. Danas, međutim, niko ne zna kakvi će politički, ekonomski i ekološki uvjeti vladati 2035. godine.
Tzimitras podsjeća da, iako su naftne kompanije od 2011. iskazale interes za bušenje oko Grčke i Kipra, do sada nijedna kap plina nije izašla na površinu, piše Deutsche Welle.
Hamšik nakon okončanja karijere uzgaja kokoške: Zbrinute su možda i bolje od nas
