Investicije u BiH u prošloj godini smanjene za 7,5 posto, u 2021. tržište se blago oporavlja
S obzirom na ograničenja putovanja, ograničene kontakte i ostale restriktivne mjere, obim sastanaka i kontakata s potencijalnim stranim investitorima, kako su za Klix.ba kazali iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA), je smanjen u znatnoj mjeri, a samim tim i znatniji interes za ulaganje.
"U posljednjih šest mjeseci FIPA je povezala više stranih investitora iz UAE, Turske, Austrije, Mađarske i Kine s vlasnicima projekata u BiH. Neki od investitora su bili zainteresovani za oblast nekretnina, neki za poljoprivrednu proizvodnju s fokusom na proizvodnju putera. Investitor iz Austrije je bio zainteresovan za tekstilni sektor, dok su investitori iz Kine iskazali interes za infrastrukturne i energetske projekte. Američko-mađarski investitor je zainteresovan za projekte obnovljivih izvora energije. Zadatak FIPA-e je bio da poveže investitore i vlasnike projekata u BiH, a dalje investitori i nosioci projekata sami pregovaraju o nastavku saradnje i budućnosti projekta, na šta FIPA ne može utjecati", kazali su nam iz FIPA-e.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH za 2020. godinu, investicije su za period od januara do decembra 2020. iznosile 625,6 miliona KM i bile su manje za 7,5 posto u odnosu na godinu prije. Direktne strane investicije su, prema platnom bilansu, u 2019. iznosile 699 miliona KM.
Prema podacima Centralne banke u okviru platnog bilansa, direktne strane investicije u prvom kvartalu ove godine iznosile su 271,8 miliona KM, što je za 14,6 posto više u odnosu na iznos iz prvog kvartala prošle godine, kada su one iznosile 237,2 miliona KM. S obzirom na to da je iznos direktnih stranih investicija u prethodnoj godini očekivano manji zbog pandemije, upoređen je iznos za prvi kvartal 2021. (271,8 miliona KM) s prosjekom prvih kvartala prethodnih pet godina, od 2016. do 2020., kada je prosjek za prvi kvartal iznosio 268,1 milion KM, i onda vidimo da je povećanje nešto skromnije i iznosi 1,4 posto.
"Interes za ulaganje u BiH od početka pandemije opada, međutim, to nije slučaj samo s BiH. Globalno posmatrajući, prema procjeni UNCTAD-a, tokovi direktnih stranih ulaganja će u 2021. godini dostići najniži nivo, da bi potom doživjeli djelimični oporavak i počeli rasti. Projicirano povećanje od 10 do 15 posto je i dalje za 25 posto niže od priliva globalnih direktnih stranih investicija (DSI) u 2019. godini. Trenutne prognoze pokazuju daljnji rast i povećanje za dodatnih 15-20 posto u 2022. godini, što bi moglo približiti globalni godišnji priliv DSI nivou iz 2019. godine", kazali su nam iz FIPA-e.
UNCTAD (United Nations Conference on Trade and Development) predviđa da se DSI prilivi u tranzicijskim ekonomijama, kojima pripada i naša država, neće početi oporavljati prije 2022. godine.
"Realizacija određenih projekata koji su bili stopirani prošle godine nastavljena je u 2021. Imamo nove investicijske projekte koji su započeti u ovoj godini u različitim privrednim sektorima, počevši od proizvodnje kablova, metaloprerade, proizvodnje senzora za automobilsku industriju, eksploatacije i prerade kamena, proizvodnje hrane i tako dalje", kažu iz FIPA-e.
Planove za investiranje u prošloj godini zbog pandemije odgodio je i veliki broj investitora iz dijaspore. Zbog toga se u ovoj godini, kako nam je kazao Armin Alijagić, rukovodilac Biznis centra bh. dijaspore, osjeti blagi rast dijasporskih investicija, a očekuju da će u 2022. investicije dijaspore biti na pretpandemijskom nivou.
"USAID projekt Diaspora invest proveo je u 2020. godini istraživanje o posljedicama pandemije na već postojeće dijasporske investicije, u koje su uključeni odgovori 32 kompanije pokrenute zahvaljujući investicijama bh. dijaspore. Rezultati ovog istraživanja su ohrabrujući te 18 od 32 kompanije planira zadržati isti broj zaposlenih od 2019. godine, a deset ih namjerava povećati taj broj. Samo četiri kompanije planiraju smanjiti broj zaposlenih, dok 13 od 32 kompanije planira zadržati isti nivo ulaganja kao 2019. godine, deset ih planira uvećanje, a devet smanjenje ulaganja. Ovdje vidimo da su dijasporske kompanije pokazale da su veoma otporne na trenutnu pandemiju. Razlog je taj što je većina firmi vezana za strana tržišta te veliki broj njih posluje unutar IT sektora, koji je protekle dvije godine u značajnom porastu", kazao je Alijagić.
Interes dijaspore za ulaganje u BiH, dodao je, generalno raste, jer sve više ljudi iz BiH, koji žive u inostranstvu, uviđa prednosti poslovanja u BiH te cijene ne samo jeftiniju radnu snagu već i ostale aspekte kao što su obrazovanost radnika, blizina EU tržišta, niža stopa poreza na dobit i druge.
"Pored toga, sve je više stranih kompanija koje pokreću poslovnice u BiH zahvaljujući bh. radnicima koji su zaposleni u majci kompaniji u inostranstvu i koji u momentu odlučivanja o sljedećoj investicijskoj destinaciji predlože BiH. Često se ove osobe vraćaju u BiH i vode firmu. Još jedan dodatni trend koji smo primijetili jeste da se sve više ljudi iz dijaspore interesuje da nastupe kao prodajni agenti domaćim firmama te da im na taj način omoguće probijanje na strana tržišta", kaže Alijagić.
Potencijal dijaspore za dovođenje investicija u BiH je, kaže Alijagić, veliki, te su u Biznis centru bh. dijaspore pokrenuli nekoliko pilot aktivnosti, među kojima su program za prodajne agente iz dijaspore, program mentorstva, uspostavljanje Poslovnog savjetodavnog vijeća dijaspore, imenovanje poslovnih dijasporskih ambasadora u brojnim zemljama te provođenje programa tehničke podrške jedinicama lokalnih samouprava širom BiH, s ciljem efikasnijeg involviranja dijaspore u razvoj mjesta porijekla.
