Jasmin Bučo: Do 2020. izgradit ćemo dvije trećine autoceste na koridoru 5c

Imamo dakle neki prosjek od 20-ak kilometara godišnje. To je prilično solidan ritam za državu kao što je BiH. Možda je čak i iznad očekivanja ako uzmemo u obzir činjenicu da smo deset ili 15 godina stajali na tom putu.

Samim tim, bilo šta što se sada radi, čini nedovoljno, malo i neefikasno. Ipak se mora reći da je u proteklom periodu urađen značajan napredak, jer je za samo tri godine izgrađeno 50-ak kilometara, a svih prethodnih godina 37", ispričao je Bučo.

Sve do formiranja Autocesta FBiH i pokretanja procedura po međunarodnim standardima radilo se, prema njegovim riječma, na jedan amaterski i spori način sa puno birokratije i neprofesionalizma.

"Sada je to druga priča. I to su prepoznali kreditori koji sada vrlo aktivno učestvuju u našim daljim planiranjima i pripremanjima budućih dionica.

Naravno, važan aspekt je država, odnosno politička volja da se projekat dovede do kraja", pojasnio je Bučo.

U ovoj godini plan je pokretanje nekoliko novih projekata na dvije lokacije.

“Na lokaciji Hercegovina, dakle na jugu, planiramo pokrenuti dva gradilišta, to je dionica Počitelj - Zvirovići i Buna - Počitelj. To će biti tri ugovora za građenje, a ukupna vrijednost ugovora je oko 130 miliona eura. Pored toga, planiramo u zeničkoj regiji pokrenuti dvije dionice, jedna je LOT 2 zeničke obilaznice, LOT 1 je već u izgradnji i planiramo pokrenuti LOT 3 zeničke obilaznice, odnosno do Petlje, a samim tim planiramo nastaviti dalje prema Vranduku i Nemiloj”, istakao je Bučo.

Također je planirano i da se izvrše pripreme za nastavak dionica Jug, prema Mostaru, i prema Nemiloj u Zenici.

“Dodatno mislimo raditi i na pokretanju izgradnje tunela Prenj, odnosno dionice Mostar - Konjic sjever putem drugačijeg modela ‘Izgradi, koristi, transferiraj’. Planiramo pokrenuti i proces javno-privatnog partnerstva, odnosno izgradnjae putem koncesija za dionicu Lašva - Travnik”, naglasio je Bučo.

U pitanju je vrlo ambiciozan plan, ali Bučo je istakao da se mora uzeti u obzir da projekti traju po nekoliko godina. Izrazio je nadu da će u ovoj godini pokrenuti spomenute dionice i ozbiljno započeti aktivnosti na drugim modelima.

“Radit ćemo na završetku dva postojeća projekta, a to je prvi LOT zeničke obilaznice, on je u toku, i imamo dionicu Svilaj - Odžak koja čeka most preko Save”, kazao je Bučo izrazivši nadu da će već u narednoj godini završiti tu dionicu.

Govorio je i o posjeti EBRD-u u Londonu, kazavši da su napravili veliki iskorak.

“Dogovoreno je da ne idemo sa pojedinačnim zahtjevima za male projekte, kao što je to do sada bio slučaj, nego da dogovorimo okvir koji će dati vizibilitet i drugim kreditorima, a omogućit će i strateško planiranje investicija na kratkoročnoj i srednjoročnoj osnovi, na period od tri do četiri godine”, kazao je Bučo.

Gledajući zemlje u regiji, Srbija trenutno ima više od 660 kilometara autoputa, Hrvatska više od 901, Slovenija 513, a Makedonija 192 kilometra. Kada se uzmu u obzir ove cifre, BiH je u velikom zaostatku. Međutim, Bučo je pojasnio da “kada je regija u pitanju, ne smijemo zaboraviti jednu stvar, a to je da dok su Slovenci i Hrvati planirali razvoj svoje mreže autocesta, koji je zaista impresivan, pogotovo u Hrvatskoj, u BiH je bio rat".

"Oni su krenuli sigurno 15 godina prije nas. Ono gdje smo mi danas, oni su bili prije 15 godina. Druga stvar je da su i Hrvatska i Slovenija u punom jeku razvoja svoje cestovne mreže bili prije finansijske krize 2008. godine, kada su budžeti bili izvrsni i kada su mogli jako puno da se zaduže na osnovu samih garancija izdatih na osnovu budžeta. Mi danas ne izdvajamo niti jednu konvertibilnu marku iz budžeta za izgradnju cestovne infrastrukture. U potpunosti se sve obaveze servisiraju iz izvornih prihoda, a to je cestarina i akciza”, istakao je Bučo.

Hrvatska je investirala oko 10 milijardi eura u svoju mrežu autocesta, a BiH jedva 400 miliona, a predstoje još investicije od dvije milijarde da bi završili koridor 5c.

“Samim tim, nećemo doći ni do 20 posto onoga što je Hrvatska uradila. Međutim, Hrvatska je odabrala da svoju mrežu autocesta gradi izvan velikih gradova, da nakon toga godinama spaja svoju autocestu sa drugim gradovima, a mi smo izabrali strategiju da idemo blizu velikih gradova i da ustvari našu autocestu koriste građani koji tu žive, a jako malo će biti tranzitnog saobraćaja”, pojasnio je Bučo.

Pozitivni primjeri finansiranja u regiji

Dotakao se i Kosova, koje je značajno napredovalo u proteklih nekoliko godina, jer je napravilo stratešku odluku da 25 posto svog budžeta izdvaja za izgradnju autocesta.

“Srbija i Crna Gora su napravili drugu kalkulaciju i to je model koji mi sada zagovaramo, a to je da potpišu partnerske ugovore sa velikim svjetskim kompanijama, prvenstveno kineskim, koje imaju značajna sredstva”, istakao je Bučo.

Naglasio je da je “BiH poprilično dobra kada je u pitanju uzgradnja autoputa, samo smo tek počeli, tačnije kasno”.

“Nama u Federaciji nije prioritet autoput do mora nego autoput između velikih industrijskih gradova, između Sarajeva i Mostara, dalje prema Savi, Doboju… Mi, ipak, svoj autoput koristimo na način da je on u funkciji razvoja naše privrede. Sa planom koji sada imamo, do 2020. godine očekujemo da izgradimo dvije trećine koridora 5c, i to one najteže koje bilježe najveće zastoje. Nadam se da ćemo do 2020. investirati još jednu milijardu eura u razvoj nakon čega će nam ostati dijelovi koji će se graditi iz privatnih sredstava, odnosno komercijalnih kredita”, poručio je Bučo.

Prema njegovim riječima, Autoceste FBiH su već sada dostigle kapacitet da mogu za četiri, pet ili maksimalno šest godina potpuno izgraditi koridor 5c, ali sa tehničkog aspekta, ono što predstavlja problem su izvori finansiranja.