Kopnena površina Monaka se povećala za tri posto: Megaprojekat od dvije milijarde eura

Međutim, kopnena površina druge najmanje države na svijetu je povećana za tri posto. Naime, novi dio Monaka, nazvan "ekokvart" Mareterra, izgrađen je na Sredozemnom moru, čime se kopnena površina države povećala za skoro 15 hektara. Princ Albert II ga je danas svečano otvorio, a riječ je o luksuznom kompleksu vrijednom dvije milijarde eura, koji ima marinu, šetalište i luksuzne stambene objekte.

Projekat je predstavljen 2013., a njegova realizacija je značila isušivanje prostora, odnosno nanošenje 750.000 tona pijeska na mjestu gdje je bila voda. Skoro polovina vještački stvorenog kopna bit će dostupa javnosti, što podrazumijeva park, biciklističke staze, marinu i trgovine. Zasađeno je i 1.000 stabala dovezenih iz Toskane.

Kompleks privatnih rezidencija je sačinjen s više od 100 apartmana i 10 raskošnih vila. Nekoliko vrhunskih arhitekata, među kojima su Norman Foster i Tadao Ando, imali su zadatak da projektuju građevine Mareterre. Osim toga, italijanski arhitekta Renzo Piano, najpoznatiji po pariskoj galeriji Centre Pompidou, projektovao je jednu od zgrada koja je nazvana Le Renzo.

Iako cijene stambenih nekretnina nisu objavljene, procjena Knight Franka je da će cijene iznositi 100.000 eura pod kvadratnom metru, što je skoro dvostruko više od prosjeka Monaka. Izgradnja je finansirana privatnim sredstvima, ali će vlasti Monaka imati korist jer porez na prodatu nekretninu iznosi 20 posto. Realizacija ovog projekta je značila i proširenje konferencijskog centra Grimaldi Forum.

Oskudno je kopno u Monaku koji ima dugu historiju izgradnje uz more i na moru. Vještački stvoreno kopno čini više od četvrtine kopna zemlja. Najznačajniji projekti za proširenje kopnene površine, odnosno projekti melioracije, provedeni su 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, a među tim projektima su Larvotto i Fontvieille.

Raniji procesi melioracije su uzrokovali nezadovoljstvo ekologa, zabrinutih zbog utjecaja melioracije na morski život Monaka, kojeg čini i 60 vrsta koralja. Od nove planirane melioracije odustalo se 2009., dijelom i zbog zabrinutosti samog princa Alberta II, koji je poznat po angažmanu na zaštiti biološke raznolikosti okeana.