Predloženo da KS subvencionira solarne panele za domaćinstva, ali u ministarstvu nisu za to
"Podnosim inicijativu Vladi KS i nadležnom ministarstvu da se razmotri program poticaja za 2023.godinu kao i narednih godina kao stalni program u kojem bi se zainteresovanim građanima u individualnim domačinstvima i poslovnim subjektima putem sufinasiranja ugradnje pomoglo u što masovnijem korištenju ekološki prihvatljivih izvora energije", naveo je Vreto u incijativi.
On je svom obrazloženju naveo da se radi o ugradnji solarnih panela, toplotnih pumpi i slično.
"Svjedoci smo globalnog stanja i poremećaja sa cijenama energenata, smatram da je neophodno brzo djelovati uvođenjem i ove vrste poticaja. Posebno naglašavam da bi ova mjera dugoročno dala rezultate i oko poboljšanja kvalitete zraka u Kantonu Sarajevo obzirom na ozbiljne probleme po tom pitanju i opredjeljenje Skupštine i Vlade KS za što brža, a prihvatljiva rješenja po ovom osnovu", objašnjava.
Zatražio je od Vlade KS, odnosno resornog ministarstva da razmotri i usvoji inicijativu uz prijedlog da minimalni procenat sufinansiranja ne bi trebao biti ispod 50 posto od ukupne vrijednosti.
"Takođe tražim od Vlade KS da sa institucijama na nivou FBIH ( JP Elektroprivreda BIH i Fond za zaštitu okoliša FBIH) kao i lokalnim zajednicama u KS uspostavi model saradnje sa dodatnim učešćem podrške shodno programima i finansijskim mogućnostima lokalnih zajednica.
Posebno je naglasio neophodnim saradnju sa EU fondovima i instuticijama koje pružaju podršku proizvodnji obnovljivih, ekološki prihvatljivim vidovama energije.
"Obzirom i na dosadašnje opredjeljenje Vlade KS vjerujem da će i ova inicijativa dobiti podršku kako bi se što prije krenulo u pripreme za realizaciju", zaključio je.
Odgovor ministarstva
Iz ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša na ovu incijativu su odgovorili da ih raduje pokretanje ovog pitanja poručivši da, između ostalog, posljednjih deset godina intenzivno rade na provođenju programa i projekata u službi zaštite zraka i energijske efikasnosti, te zaštite okoliša uopšte.
"Ovo ministarstvo posljednjih deset godina intenzivno radi na provođenju programa i projekata u službi zaštite zraka i energijske efikasnosti, te zaštite okoliša uopšte. Danas smo, u KS, suočeni sa dodatnim izazovom, koji je u direktnoj korelaciji s okolišem i uslovima u okolišu, a uzrokovani su, pored ostalog, nestabilnim tržištem energenata", navode.
Ističu da su domaćinstava u KS u velikom broju individualna ložišta koja nisu priključena na centralizovani sistem grijanja.
"Ova individualna ložišta, kao energent za grijanje koriste zemni gas, pelet, drvo ili ugalj. Osim gasa, koji ima neznatan uticaj na kvaliteta zraka u KS, ostali energenti značajno onečišćuju ambijentalni zrak", dodaju.
Navode da su potrebe za energijom u stalnom porastu.
"Donošenjem ambicioznog Zelenog Akcionog Plana Evropske Unije, članice su se obavezale da će u narednom periodu potpuno zamijeniti energiju iz neobnovljivih izvora energije sa energijom iz obnovljivih izvora. Potpisivanjem Sofijske deklaracije, kao i drugih energetskih sporazuma, BiH se obavezala da će svoje potrebe za energijom, u većoj mjeri obezbijediti iz obnovljivih izvora, a u cilju dostizanja klimatske neutralnosti", naglašavaju.
Poručili su da je ministarstvo postavilo ambiciozne ciljeve zaštite okoliša i opredjeljenja BiH kroz Odluku o usvajanju Zelenog akcionog plana KS (GCAP) za period 2021-2031, kao i kroz Odluku o donošenju Kantonalnog plana zaštite okoliša KS.
Naveli su da je očuvanje okoliša u direktnoj vezi sa kvalitetom života građana u KS, te da se ministarstvo se odredilo i kroz “Studiju poboljšanja energetske efikasnosti domaćinstava koja koriste osobe u stanju socijalne potrebe u Kantonu Sarajevo”.
"Ova Studija je urađena kroz razvojni program Ujedinjenih Nacija u BIH, a za čiju implementaciju je zaduženo ovo Ministarstvo i Ministarstva za rad, socijalnu politiku, izbjeglice i raseljena lica Kantona Sarajevo. Ulaganja u individualna domaćinstva i energetski potencijal istih se odvija kroz programe finansijske podrške ovog ministarstva na osnovu provedenih istraživanja i studija realnih potreba", ističu.
Naglašavaju da se program sufinansiranja ugradnje solarnih panela trenutno pokazao kao neodrživ i bez veće koristi za individualna domaćinstva.
"Razlog za ovo je činjenica da postojeći zakoni na federalnom nivou ne pružaju povoljne uvjete individualna domaćinstva u postupku proizvodnje energije. Novi nacrt zakona o obnovljivim izvorima energije trenutno je u parlamentarnoj proceduri i neizvjesno je kada će Zakon stupiti na snagu", odogovorili su.
Nema opravdanosti
Zaključuju da po trenutnim aktuelnim cijenama električne energije u FBiH, kao i komplikovane procedure postavljanja solarnih panela, nema opravdanosti za individualna domaćinstva.
"Stoga, ulaganja u ove izvore energije u ovom trenutku ne bi imalo zadovoljavajući stepen povrata uložene investicije tj. stvarne koristi za domaćinstva. Ulaganja u toplotne pumpe je jedno od opredjeljenja ovog ministarstva kao dodatnog mehanizma pomoći za individualna domaćinstva i kolektivno stanovanje", naveli su.
U toku 2021. godine ovo Ministarstvo je raspisalo javni poziv "Pilot projekat subvencioniranja zamjene peći/kotlova na ugalj i ostala čvrsta goriva sa certificiranim pećima/kotlovima i toplotnim pumpama u domaćinstvima u KS", dok je u maju 2022.godine donesena Strategija za ograničenje korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva u KS 2022-2032.
Strategija je izrađena uz finansijsku podršku Vlade KS, u okviru projekta "Zeleni ekonomski razvoj - GED" koji finansira Švedska, a provodi UNDP u BiH.
"U narednom periodu, planiramo nastavak saradnje sa Razvojnim Programom Ujedinjenih Nacija i drugim donatorima, gdje ćemo uz vlastita i ino sredstva raditi na projektima okolišno prihvatljivih izvora energije, o čemu ćemo blagovremeno obavijestiti javnost. Imajući u vidu činjenicu da su privredni subjekti u nadležnosti Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, istom smo proslijedili Vašu inicijativu, a sve u cilju dobivanja cjelovitog odgovora", stoji u odgovoru.
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
