Projekat toplovoda iz TE Kakanj isplativ: Imali bismo jeftinije grijanje i ne bismo zavisili o ruskom gasu
"Studija pokazala da je cijena toplinske energije na mjestu priključenja na toplovodnu mrežu KJKP Toplane Sarajevo znatno niža od proizvodne cijene toplinske energije u KJKP Toplane Sarajevo, na bazi uvoznog prirodnog gasa", rekla nam je glasnogovornica JP Elektroprivreda Midheta Kurspahić nakon niza sastanaka koji su održani o ovoj temi.
Prioritetni projekat
Okvirni obim investicije je, prema studijskoj analizi, 120 miliona eura. Vlada FBiH je na 59. sjednici održanoj 24. juna donijela odluku o izdvajanju 200.000 KM u ove svrhe, a projekat je uvršten na "100 prioriteta Vlade FBiH".
O ovom projektu govorilo se još prije tri decenije i studije izvodivosti su pokazale opravdanost ovog projekta koji bi omogućio jeftinije i pouzdanije grijanje glavnog grada BiH. Radovi na projektnoj dokumentaciji su naajvljivani i 2009. godine, ali nisu se pomjerili dalje od studije izvodljivosti.
Iz Elektroprivrede BiH su ranije precizirali da bi snaga sistema daljinskog grijanja područja do, i Sarajeva iz TE Kakanj, po preferabilnom projektnom rješenju, iznosila oko 300 MW termičkih baznog opterećenja, s tim što bi se aktiviranjem po potrebi nekih od postojećih kotlovnica, koje bi bile u rezervi, pokrivala i vršna opterećenja, "tako da bi u piku sistem mogao pokriti 487 MW termičkih".
Grijanje i okolnih mjesta
Osim grada Kaknja, toplinskom energijom iz TE Kakanj bili bi snabdjeveni bazni dijelovi u općinama Visoko, Breza, Ilijaš, te dijelovi Sarajeva: Vogošća, Zetra, Novi grad, Ilidža, dijelovi Dobrinje, Novo Sarajevo, kao i određeni javni objekti u Općini Centar.
Spajanjem svih predviđenih dijelova konzuma, toplina iz TE Kakanj bi došla do gotovo 40.000 domaćinstava. Zajedno s dijelovima konzuma koji ostaju na postojećim kotlovnicama Toplana, novi sistem daljinskog grijanja bi pokrivao značajno veći broj domaćinstava.
U studiji izvodljivosti učestvovalo je 20 domaćih stručnjaka koji su utvrdili i da bi se značajno smanjilo zagađenje Sarajeva, a građani ne bi bili taoci skupog plina koji je u ranijim godinama i isključivan.
Stabilnost i manje cijene
Ruta toplovoda bi najvećim dijelom išla trasom Koridora 5C jer je taj dio u vlasništvu Vlade FBiH i ne bi bilo problema sa eksproprijacijom i dodatnom dokumentacijom. Ovaj projekat pomogao bi i JP Elektroprivreda BiH da poveća energetsku efikasnost. Kakanj se više od 30 godina grije na ovaj način dok su građani Sarajeva taoci dešavanja van BiH, Rusija-Ukrajina-Evropa. Cijena plina varirala je tokom godina, a dolazilo je i do isključenja tokom zimskih dana.
Prema procjenama stručnjaka cijena grijanja za Sarajevo, ali i za ostale gradove na ovoj trasi pala bi za 30 posto i smanjilo bi se izbacivanje ugljenmonoksida u periodu grijne sezone. Samim time postali bismo i neovisni o ruskom gasu. Također, koristio bi se domaći ugalj što bi pomoglo i rudnicima te TE Kakanj u boljem funkcionisanju.