U BiH tri vjetroelektrane proizvedu više energije od 150 malih hidroelektrana

Vjetroelektrana Mesihovina smještena je u centralnom dijelu općine Tomislavgrad, ima 22 vjetroagregata ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje od oko 165,17 GWh. Uz prosječnu potrošnju domaćinstva od 6.000 kilovat sati godišnje, ova vjetroelektrana može opskrbiti električnom energijom oko 27.500 kućanstva.

Početkom 2019. godine, s radom je počela i druga vjetroelektrana Jelovača, također na području Tomislavgrada, poznata kako najveća privatna investicija u FBiH, u koju se upustio vlasnik širokobriješke kompanije Feal Jozo Bogdan, koji je prošle godine preminuo od uboda ose.

Radi se o vjetroparku s 18 turbina sa ukupno instalirane snage 36 MW i godišnje proizvede 110 GWh.Vrijednost investicije do puštanja u komercijalni pogon je 40.000.000 eura, a sredstva su osigurana kreditnim aranžmanom komercijalnih banaka.

Treća je vjetroelektrana Podveležje, desetak kilometara istočno od Mostara, koja će sa 15 vjetroagregata pojedinačne snage 3,2 MW ukupne snage 48 MW godišnje proizvoditi oko 130 GWh električne energije, što je energetski ekvivalent za 46 malih hidroelektrana.

Investicija se finansira kreditnim sredstvima Njemačke razvojne banke KfW i sredstvima JP Elektroprivreda BiH u ukupnom iznosu 162 miliona maraka (83,2 eura), što predstavlja jednu od najvećih investicija na širem području Mostara.

Ovo je prvi vjetropark Elektroprivrede BiH, koji predstavlja opredjeljenju EU za povećanje udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, a investicija bi prema procjeni stručnjaka trebala biti isplativa za oko 12 godina.

Isplativost investicija

Koliko su zapravo isplative vjetroelektrane s obzirom na ogromna ulaganja i činjenicu da za svaku od navedenih treba više od čitave decenije da bi se investicija isplatila, pitanje je koje se samo nameće u javnosti.

Rektor mostarskog univerziteta Elvir Zlomušica, koji je doktorirao na obnovljivim izvorima energije i vjetroelektranama za Klix.ba kaže da je isplativost izgradnje vjetroparka neupitna.

"Koliko je isplativa vjetroelektrana zavisi od više faktora, a prije svega od mjesta na kojem je postavljana, jer raste energija odnosno snaga sa trećom potencijom brzine vjetra", pojašnjava Zlomušica. Dodaje kako je uz to važna i cijena i oprema, te niz drugih faktora.

"One su isplative svakako, ali u ovom trenutku nisu isplative kao konvencionalni izvori energije nafta, ugalj i drugi i zato im se svugdje u svijetu daju podsticaji. Prema našim procjenama, isplativost investiranja je otprilike deset do petnaest godina, zavisno od vjetroparka i vjetra", pojasnio nam je.

Ističe da bi se vjetroelektrana Podveležje prema rađenim procjenama trebala isplatiti za 12 godina i da će u energetskom smislu biti ekvivalent za 46 malih hidroelektrana, što jasno govori koliko je važna njezina izgradnja.

"Evropa ima svoju usvojenu strategiju, po kojoj 2050. godine nema proizvodnje CO2 iz energetskih objekata", naglašava Zlomušica.

U tom smislu, kako nastavlja pojašnjavati, BiH koja pretendira ulasku u EU izgradnjom vjetroelektrana u tom smjeru lagano trasira put.

Izgradnju vjetroelektrana podržava i univerzitetski profesor mašinstva Rešad Malović, koji je vrsni poznavalac hidroelektrana u BiH, napominjući da je ulaganje dvostruko veće nego za HE.

"Zaista je takva situacija, jer kad se radi vjetroelektrana, sve se mora kupiti vani, a tu je i modularna oprema, jer svi sklopovi idu u paketu i zaista je to skupo, ali ne znači da se neće izjednačiti u narednom periodu", kaže navodeći da je slična cijena.

Malović naglašava da BiH izvozi oko 20 posto električne energije zavisno od potreba i da se ta sredstava usmjeravaju u investicije, te da treba znati sljedeće.

"Ako jedna hidroelektrana godišnje radi 4.500 ili 5.000 sati vremenski, vjetroelektrana i solarna elektrana može da radi oko 1.500 sati i ne više, jer se na toliko projektuje i ne može se predvidjeti vrijeme kad će stati vjetroelektrana, pa da ne može proizvoditi energija. Elektroprivreda kao veliki investitor u tom slučaju mora imati rezerve hidroenergije da nadomjesti što je gubitak u sistemu, kako ne bi plaćali uvoz iz inostranstva ili gasili neke fabrike, što bi bili lančani troškovi", pojašnjava profesor Malović za Klix.ba.

Uz izgradnju vjetroelektrana, smatra on, nužno je održavati hidroelektrane, pa čak i graditi nove vodeći računa o ekološkom utjecaju.

"Nikad nije dovoljno energije u sistemu. Energija je nosilac razvoja društva", zaključio je.

Nove investicije

Za proizvodnju energije na području Nevesinja se gradi prva vjetroelektrana u RS-u Grebak i u nju investitori iz Njemačke ulažu 130 milijuna KM (oko 66,5 miliona eura). Postavit će se 10 turbina, od kojih će jedna moći proizvesti struju dovoljnu za snabdijevanje Nevesinja.

Ove godine bi, nakon brojnih najava, prema planovima Elektroprivrede Republike Srpske, trebao biti izgrađen i vjetropark Hrgud u općini Berkovići sa 16 vjetrogeneratora sa po tri megavata snage, koji će proizvoditi 126 gigavat sati električne energije.

Investicijska vrijednost je 126 miliona maraka i financirat će se najvećim dijelom iz kreditnih sredstava, a poznato je da ove projekte kreditira Njemačka razvojna banka KfW.

Nakon milionskih investicija u Hercegovini značajni projekti obnovljivih izvora energije su u pripremi i sjevernijim područjima naše zemlje.

Elektroprivreda BiH radi na realizaciji projekta vjetroelektrana Bitovnja kod Konjica sa planiranih 25 vjetroturbina, ukupne instalisane snage do 60 MW i godišnjom proizvodnju od 110 GWh električne energije.

Radi se ina realizaciji projekta vjetroelektrane Vlašić sa planiranih 18 turbina ukupne snage 50 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 115 GWh.