Isović: Problem je u 843 osobe koje su u četiri godine primile 37 miliona KM, a nisu platile porez
Ključno pitanje koje su brojni freelanceri, koji su najviše "pogođeni" pozivom Porezne uprave FBiH, jeste zašto se traži naplata poreza retroaktivno.
''Ističem da nije u pitanju ni jedno od navedenog, jer je Porezna uprava kontinuirano, već dugi niz godina, ne samo od mog dolaska za v.d. direktora nego je i ranije, svake godine pozivala porezne obveznike da podnesu svoje porezne prijave i da prijave svoje prihode koji podliježu oporezivanju. Isto je bilo i sa pozivom za 2017. godinu. Taj poziv je upućen 19. marta 2018. godine za podnošenje poreznih prijava godinu i u njemu je bilo jasno naznačeno da se podnese prijava za dohodak iz inostranstva. Porezna uprava je pozivala porezne obveznike da izvršavaju svoje obaveze i svih ranijih godina, što se sve može provjeriti i na našoj web stranici i u raznim medijima koji su prenosili ove objave i pozive“, kazao je Isović za Klix.ba.
On je naglasio da se ne može govoriti ni o retroaktivnoj primjeni Zakona o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 1. januara 2009. godine samo zbog činjenice što je Uprava ponovila poziv koji je upućen poreznim obveznicima koji ostvaruju prihod iz inostranstva.
"Zakon se, dakle, od tada primjenjuje i po istom su porezni obveznici bili dužni da sami na ostvarene prihode obračunaju i plate porez i to narednog dana od dana prijema novca, a u roku od pet dana da Poreznoj upravi podnesu prijavu odnosno Obrazac AUG – 1031, a od aprila 2018. godine Obrazac AMS - 1035. Izgleda da je problem što Porezna uprava raspolaže podacima o primanjima 843 fizička lica koja su za period od 2015.-2018. godine primili preko 37 miliona KM javnih prihoda i koja prema saznanjima Uprave nisu podnijela porezne prijave, niti su platili svoje porezne obaveze. Da je Uprava imala podatke i o ranijem periodu i taj period bi bio obuhvaćen pozivom“.
Veći politički pritisci
Pojašnjava da razlog zbog kojeg je u pozivu naveden period od 2015. do 2017. godine je činjenica da Uprava za ovaj period raspolaže podacima o izvršenim uplatama. Ističe da se prema članu 73. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH razrez porezne obaveze može izvršiti u roku od pet godina nakon što je porezna prijava za taj porez podnesena ili nakon isteka zakonskog roka za podnošenje porezne prijave, računajući od dana koji je kasnije nastupio. Međutim, dodaje, razrez poreza može se izvršiti u bilo koje vrijeme ako je porezna prijava za taj porez lažna, ili ako porezna prijava za taj porez nije podnesena.
"Može se postaviti pitanje zašto ovi porezni obveznici nisu blagovremeno podnijeli svoje porezne prijave, kad je Porezna uprava za 2017. godini obradila preko 1.144.000 poreznih prijava od toga je 134.000 godišnjih poreznih prijava, a od toga 91.000 prijava fizičkih lica koja su povremeno obavljali ove djelatnosti među kojima imate i freelancera i druge koji su imali za posljedicu priliv novca iz inostranstva", upitao je Isović.
Na naš upit odgovorio je da očekuje još veće političke pritiske s obzirom na aktivnosti koje provodi Porezna uprava i s obzirom na to da je ovo period predizborne kampanje.
"Porezna uprava je u posljednje vrijeme imala značajne političke pritiske u što se javnost mogla i uvjeriti. Značajan broj reakcija je očigledno rezultat intenzivne političke propagande i dezinfomisanja javnosti putem nekih medija koji su pod političkim uticajem. To nije dobro jer porezna politika treba da bude usmjerena u pravcu razvoja zemlje, a ne kao oružje za postizanje nekih političkih ciljeva. Ja odgovorno tvrdim da je posao koji radimo neovisan od bilo koje politčke opcije. Mi isključivo u skladu sa svojim kapacitetima djelujemo u domenu propisa za koji smo nadležni i zalažemo se za koncept jednoobraznosti, pravičnosti i efikasnosti poreznog sistema. Zakoni koje mi sprovodimo nismo donijeli mi, nego zakonodavna vlast. Javnost je svjedok da je Porezna uprava Federacije BiH u posljednje vrijeme imala odlične rezultate u radu koje je postigla zahvaljujući svim naporima koje čini uprkos svim ograničenjima i problemima s kojima se ovaj organ suočava već dugo vremena. Naime, mi kontinuirano upozoravamo da se veoma teško nosimo sa nedostatkom zaposlenih, nedovoljnim finansijskim sredstvima, lošim uslovima rada i ostalim problemima", istaknuo je direktor Porezne uprave FBiH.
Preizborna kampanja
Ipak, naglašava da dobro je da je u fokusu predizborne kampanje i porezni sistem, ali '"nije dobro da se optužuje institucija koja primjenjuje važeće zakone i što iz tih poruka porezni obveznici mogu shvatiti da su pozvani na neposlušnost u smislu primjene važećih propisa".
"Dobro je ako predizborna kampanja u svom fokusu ima poboljšanje poreznog sistema u smislu njegove pravičnosti, eliminisanja ključnih nedostataka postojećih rješenja, pojednostavljenju poreznog sistema, osiguranju dugoročne održivosti i postojanosti, sprečavanju evazije, efikasnije i racionalnije naplate, pravednijeg porezivanja zasnovanog na ekonomskoj snazi poreznog obveznika, usmjeravanju poreznih poticaja i olakšica u pravcu koji doprinosi proizvodnji novih vrijednosti, izvozu, rastu zaposlenosti i razvoju društva uopće. Porezni sistem je jedna od ključnih poluga ekonomskog razvoja svake zemlje i dobro je da je ona u fokusu izbornih kampanja. Imajući u vidu da su u parlamentarnoj proceduri četiri zakona iz oblasti porezne politike, shodno tome nisam primjetio organizovanje okruglih stolava, slobodan sam pozivati sve one koji imaju ozbiljne i poštene namjere da istinski urede ovu oblast organizuju okrugle stolove na kojima nudim svoje učešće pa i takmičenje u argumentovanim prijedlozima i idejama, kako bi u cjelini izgradili kvalitetniji porezni sistem", navodi Isović.
Potcrtao je da će Porezna uprava FBiH postupati u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim aktima, te poziva sve one koji imaju primjedbe na zakonsku regulativu da svoje: primjedbe, sugestije i inicijative dostave predlagačima zakonskih rješenja, a to su Federalno ministarstvo finansija i Kantonalna ministarstva finansija, a Porezna uprava se stavlja na raspolaganje jer Porezna uprava Federacije BiH želi biti partner poreznim obveznicima i graditi transparentne odnose zasnovane na važećim zakonima.
Upitali smo ga da li postoji neka računica o prosječnom iznosu prihoda osoba koja su predmet oporezivanja, te kako vidi praksu u susjedstvu, Srbiji i Hrvatskoj.
"U skorije vrijeme nisam pratio porezna dešavanja u susjednim državama, a koliko se sjećam povremeni poslovi u Hrvatskoj se oporezuju stopom od 25 posto uz priznavanje troškova od 30 posto. Znači na 1.000 KM prihoda iz inostranstva u Hrvatskoj se plaća 175,00 KM poreza, a u FBiH ukupno 108,80 KM (32,00 KM doprinosa za zdravstvo i 76,80 KM poreza na dohodak). S druge strane minimalna osnovica za obračun doprinosa u Hrvatskoj za 2018. godinu iznosi 3.047,60 kuna ili oko 846 KM, dok u FBiH minimalna osnovica je 329 KM, dok je minimalna penzija 348,06 KM i manja od osnovice što je apsurd... Evo ovo je prilika da se kroz izbornu kampanju, okrugle stolove i sl. ova osnovica poveća, a ne samo da se žalimo kako nam mladi odlaze van BiH i i zbog malih plata", odgovorio je ISović
Borci i novac od igara na sreću
U Parlamentu FBiH se pojavila inicijativa prema kojoj bi se sredstva od igara na sreću preusmjerila za implementaciju boračkog zakona, te smo ga upitali za komentar.
"Poznato je da je Porezna uprava Federacije BiH u novembru 2015. godine uputila između ostalog i inicijativu za izmjenu Zakona o igrama na sreću, tako da se propiše drugačije oporezivanje igara na sreću, odnosno da se ukine diskriminacija između priređivača igara i dobitnika, na način da se uplate i isplate jednako oporezuju u procentu od svake pojedinačne uplate igrača i svake isplate dobitka. Efekti koji bi se mogli očekivati nakon usvajanja takvog zakonskog rješenja su: jednak obračun naknada za sve igre na sreću (klađenja), sve igre na sreću bile bi jednako tretirane i oporezovane, smanjila bi se mogućnost zloupotreba, pojednostavio bi se sistem kontrole, obračuna i naplate prihoda i povećali bi se javni prihodi. Dakle, Porezna uprava je značajno učestvovala u pokušaju da se postojeća zakonska rješenja unaprijede. Ako uzmemo u obzir činjenicu da to nije realizovano, onda je jasno da oni koji donose zakone još uvijek nisu spremni za prave reforme", rekao je Isović za Klix.ba.
