Jasmin Bučo za Klix.ba: Potrebni su novi modeli finansiranja izgradnje autoputa, akcize na gorivo ne mogu se povećavati u nedogled
Usvojenim Nacrtom zakona o akcizama izdvajanje za autoputeve bit će povećano za 10 feninga po kilometru. Bučo ističe kako će to povećanje biti veoma važno zbog nastavka dinamike izgradnje autoputa, jer se otvaraju perspektive kada su u pitanju razvojni projekti, a plan je da se do 2020. godine izgrade dvije trećine Koridora 5C.
"Veoma je bitno da zaključimo pauzu u izgradnji Koridora 5C nastalu krajem 2014. godine zbog nedostatka izvora finansiranja. Dodatni prihod na godišnjem nivou od 70 miliona maraka znači nove kilometre autoceste za građane BiH u naredne dvije - tri godine. Naime, ovim potezom otvaraju se perspektive kada su u pitanju razvojni projekti na transportnoj mreži. Ukoliko dobijemo podršku Vlade Federacije BiH za finansijske aranžmane koje trenutno pregovaramo sa domaćim i međunarodnim finansijskim institucijama, planiramo da do 2020. godine izgradimo dvije trećine Koridora 5C. Intenzivno radimo na zatvaranju finasijske konstrukcije za još 85 kilometara autoceste na Koridoru 5C u vrijednosti 900 miliona eura", ističe Bučo.
Jasno je da su BiH potrebni novi modeli finansiranja za izgradnju autoputa, te da povećanje akciza ne može riješiti finansijske nedostatke. Nameće se pitanje, šta će uslijediti nakon što se iscrpe kreditni potencijali?
"Nakon našeg drugog investicionog ciklusa, ostat će nezatvorena finansijska konstrukcija za preostali dio koridora u vrijednosti od cca 1,4 milijarde eura. Za završetak kompletnog projekta potrebni su nam novi modeli finasiranja. Akciza na gorivo se ne može dizati u nedogled, te je danas, kada se zadužujemo po izuzetno povoljnim uvjetima, neophodno pametno odabrati dionice za izgradnju kako bismo u budućnosti koristili efekte sadašnjih investicija. Naime, bilo bi logično i iznimno populistički pristupiti izgradnji najlakših dionica čime bi se dobio najveći broj kilometara u najkraćem roku. Time bi se stvorila iluzija da gradimo izuzetno brzo i efikasno. Ali kada bi na takav način 2018. godine ponovno iscrpili povoljna kreditna sredstva došlo bi do potpunog zastoja dalje izgradnje jer bi preostale dionice bile izuzetno neatraktivne za bilo koji model i bili bi prinuđeni ponovno dizati akcize. Da se takva situacija ne ponovi, neophodno je danas koristeći povoljna sredstva investirati u najteže predjele, kao što su prolaz kroz masiv Prenja, prolaz predjela kod Vranduka i sl. Nakon toga, preostali dio Koridora Vc će biti atraktivan za privatna ulaganja pa ćemo na taj način moći održivo finansirati preostali dio bez daljeg povećanja akcize", objašnjava Bučo.
Ono što predstavlja određeni problem u funkcionisanju JP Autoceste su kratkoročna i dugoročna dugovanja tog preduzeća, što onemogućava puni kreditni potencijal, aa time i izgradnju novih dionica.
"Preduzeće Autoceste FBiH je u ovom trenutku zaduženo oko 850 miliona KM koje može uredno servisirati. Međutim, naše kratkoročne obaveze koje nisu pokrivene izvorima finasiranja iznose 173 miliona KM i trenutno blokiraju dalji rad preduzeća. Mi smo prije nekoliko sedmica predložili Vladi FBiH održiv plan sanacije naših kratkoročnih obaveza i odmah pristupili pregovorima s finasijskim institucijama. Kada ovaj proces dovedemo do kraja, oslobodit ćemo naš kreditni potencijal i aktivirati pripremu novih dionica. Naravno, ne želimo ulaziti u finansijske aranžmane koji bi ugrozili stabilnost JP Autoceste FBIH ili stabilnost budžeta Federacije BiH", kazao je Bučo u razgovoru za Klix.ba.
Bez obzira na to u tekućoj godini planirana je izgradnja 30 kilometara autoputa, čija će izgradnja koštati oko 130 miliona KM.
"U ovoj godini očekujemo početak izgradnje novih 30 kilometara, a u narednoj dodatnih 50 kilometara. Krećemo u gradnju novog dijela Koridora 5C kroz Hercegovinu dionice Počitelj - Zvirovići i Buna – Počitelj. To će biti tri ugovora za građenje, a ukupna vrijednost ugovora je oko 130 miliona eura. Pored toga, planiramo u zeničkoj regiji pokrenuti dvije dionice, jedna je LOT 2 zeničke obilaznice, LOT 1 je već u izgradnji i planiramo pokrenuti LOT 3 zeničke obilaznice, odnosno do petlje, a samim tim planiramo nastaviti dalje prema Vranduku i Nemiloj", ističe Bučo.
Građani ne plaćaju dvaput izgradnju autoceste
Međutim, i kada se izgradi određena dionica postoji veliko nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena putarina. Direktor JP Autoceste Jasmin Bučo objašnjava kako nije tačno da građani dva puta plaćaju autoput, jer se navodno sredstva od akciza izdvajaju za izgradnju autoceste, dok se od putarina servisiraju troškovi održavanja.
"Cijenu cestarine definiše Vlada Federacije BiH. Naše mišljenje je da ona ne bi trebala biti povećana čak i u situaciji kada smo uvedeni u sistem PDV-a. Primijetili ste da je nedavno u RS-u izvršeno povećanje cijene cestarine za 17 posto kao posljedica uvođenja u sistem PDV-a. Mi smo se opredijelili da teret PDV-a ne prenosimo na građane već da ga finansiramo uštedama u poslovanju time što ćemo izvršiti određene reorganizacije unutar preduzeća koje će rezultirati smanjenjem troškova. Intenzivno krešemo sve operativne troškove i kada taj proces dovedemo do kraja, neće biti potrebe da teret PDV-a prenosimo na građane. Čak plaćamo PDV i na prolaze lica s invaliditetom i druge prolaze od kojih ne naplaćujemo cestarinu. Zbog toga što sami finansiramo slobodne prolaze trpimo dodatan trošak u iznosu od cca 900.000 KM godišnje.
Građani trebaju da znaju da mi ne izdvajamo niti jednu konvertibilnu marku iz budžeta za izgradnju autocestovne infrastrukture. U potpunosti se sve obaveze servisiraju iz izvornih prihoda, a to je cestarina i akciza. Pogrešna je informacija da građani plaćaju autocestu dvaput. Sredstva iz akcize se koriste isključivo za izgradnju autoceste kao javnog dobra dok se sredstvima iz cestarine servisiraju troškovi usluga i održavanja kao što su struja, čišćenje snijega, nadzor nad saobraćajem, zamjena dijelova i sl. Kada kupite telefon morate dodatno plaćati i usluge operatera odnosno troškove komunikacije. Slično je i na autocesti. Ipak, razumijemo opterećenje građana te ćemo u naredno periodu nastojati šarolikom ponudom dodatno izaći u susret u vidu stimulativnih paketa s ciljem povećanja korisnika i olakšice prema postojećima", naglasio je Bučo.
Planom je predviđeno da se u naredne četiri godine izgradi ukupno 85 kilometara autoputa, a prioritetne dionice bit će one na području Hercegovine.
"Planiramo u naredne četiri godine da izgradimo novih 85 kilometara autoceste i to kroz najteže predjele BiH. Prioritet je izgradnja dionica definisana programom javnih investicija, koje smo mi predložili prije nekoliko mjeseci i koje je Vlada FBiH usvojila. Taj program podrazumijeva da se izgradnja nastavi od Počitelja prema Buni i dalje prema Mostaru Jug. Također, definisano je da se nastavi izgradnja na području općine Zenica do naselja Nemila. Treća dionica definisana ovim programom je dionica Konjic – Mostar Sjever, odnosno njen dio od Konjica do izlaza iz tunela Prenj. Na kraju, tu je i dionica Svilaj - Odžak", objašnjava Bučo.
Jedan od najvećih izazova u izgradnji Koridora 5C je planirana dionica od Konjica do Mostara, kroz planinu Prenj. Međutim, s obzirom na kompleksnost projekta za finansiranje te dionice bit će neophodno primjeniti novi model, odnosno javno-privatno partnerstvo.
"Varijanta da dionica Konjic - Mostar sjever ide kroz planinu Prenj je trenutno u finasijskom smislu jedino moguća jer je izrazito zahtjevna i nema mogućnosti da se finansira klasičnim zaduživanjem kod međunarodnih financijskih institucija. Nova trasa nudi priliku da izgradnja ove dionice umjesto oko milijardu eura košta oko 400 miliona eura, što je poprilična ušteda za Federaciju BiH i njene limitirane ekonomske kapacitete. Dionica bi išla dolinom Bijele, a glavni objekt bio bi tunel kroz planinu Prenj u dužini od 10 kilometara. Model izgradnje je zamišljen tako da se privuku izvori finasiranja koji do sada na projektu Koridora 5C nisu bili angažirani, a to su sredstva razvojnih i exim banaka. Prema novoj varijanti trasa između Konjica i Mostara Sjever bi bila duga 35,16 kilometara sa 1,4 kilometra mostova i vijadukata i 16 kilometara tunela. Vlada FBiH je dala saglasnost na ovaj model. Sada slijedi nastavak aktivnosti na pripremi i realizaciji projekta", kazao je Bučo.
Neminovnost zatvaranja finansijskih konstrukcija uvođenjem javno-privatnog partnerstva
Nedavno je Vijeće ministara BiH najavilo da će u narednom periodu dogovoriti detalje novog kreditnog zaduženja Evropske banke za razvoj (EBRD) u cilju izgradnje novih dionica u iznosu od oko 300 miliona eura. Dio tih sredstava planiran je za izgradnju dionica autoputa prema sjeveru zemlje.
"U Londonu smo zatvorili finasijsku konstrukciju za cijelu zeničku obilaznicu, dužine oko 13 kilometara tako da ćemo vrlo brzo potpisati ugovore za izgradnju ostalih lotova. Već smo poslali zahtjev prema Vladi FBiH za sklapanje sporazuma od 36 miliona eura za sredstva EBRD-a. Time ćemo moći staviti u funkciju i ranije odobrena sredstva od OPEC-a, u vrijednosti od cca 60 miliona eura. Drugi značajan rezultat razgovora sa čelnicima EBRD-a je iskazana spremnost da zajedno radimo na finansijskom instrumentu kojim bi se EBRD pojavio kao garant prilikom sklapanja ugovora o koncesiji za izgradnju Koridora 5C. Naime, da bi nastavili izgradnju autoputa bit će neophodno u praksu uvesti izgradnju putem koncesija kao alternativu daljem povećanju akciza. Problem je što je kapital namijenjen za BiH jako skup i time svi naši projekti postaju nefizibilni. Zahvaljujući garancijama koje bi davao EBRD, banke će privatnim kompanijama koje budu učestvovale u ovakvom modelu gradnje moći davati kredite pod prihvatljivim uvjetima. Na ovaj način namjeravamo graditi dionicu Doboj – Žepče, te brzu cestu Lašva – Travnik. Međutim, zbog saobraćajne nepovezanosti, koncesije neće biti moguće sve dok ne pokrenemo naš drugi investicijski ciklus tako da ovaj proces vezano za koncesije može ići samo paralelno a nikako kao isključivi način realizacije", istakao je Bučo.
On navodi kako će priključak Tuzle na Koridor 5C biti ostvaren autocestom Tuzla – Žepče. Idejni projekat je završen, trenutno je fazi pribavljanja neophodnih saglasnosti i sagledavanja finasijskih okvira za izgradnju.
Kada je u pitanju izgradnja Koridora 5C kroz Republiku Srpsku također postoje planovi i zainteresiranost evropskih institucija, ali izgradnja dionice od 40 kilometara autoputa kroz RS zavisi i od viših nivoa vlasti, a prije svega Vijeća ministara BiH.
"Dio Koridora 5C koji prolazi kroz RS u dužini od 40 kilometara moraju rješavati viši nivoi, odnosno Vijeće ministara BiH. Evropske institucije su izrazito zainteresovane da se iznađe rješenje i za taj dio Koridora 5C. Obezbijedili smo jaku podršku evropskih institucija za naše projekte u okviru britansko-njemačke inicijative, a koja je već dala rezultat od 22 miliona eura granta za dionicu Svilaj - Odžak. Aplicirat ćemo za dodatnih 60 miliona eura, a sigurno će jedan od uslova biti realizacija projekata važnih za Evropu, što su između ostalog i kilometri kroz RS. Vrlo je moguće da to bude mehanizam za rješavanje finasiranja ove dionice. Vrijedi pomenuti da je JP Autoputevi RS pokušalo da provede postupak koncesije koji, nažalost, nije uspio. Vjerujemo da će raditi i dalje na ovom projektu", naglašava Bučo.
Kada je riječ o održavanju autoputa na godišnjem nivo Bučo ističe da se izdvaja oko 30 miliona KM. U JP Autoceste FBiH zaposlena je 341 osoba, a prosječna plaća za mjesec januar iznosila je 1378,47 KM.
